Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti




Download 3.91 Mb.
bet12/37
Sana07.04.2017
Hajmi3.91 Mb.
1   ...   8   9   10   11   12   13   14   15   ...   37



Naziv kolegija

Starija hrvatska književnost u BiH


Kod kolegija

FFHRB537

Studijski program

Ciklus

Hrvatski jezik i književnost

Preddiplomski sveučilišni studij



Godina

studija

3.

ECTS vrijednost boda:

3

Semestar

5.

Broj sati po semestru (p v s)

30 0 15

Status kolegija:

Izborni B1

Preduvjeti:




Usporedni uvjeti:




Pristup kolegiju:

Studenti povijesti umjetnosti

Vrijeme održavanja nastave:

prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik:

dr. sc. Iva Beljan Kovačić, doc.

Kontakt sati/konzultacije:

prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona:

iva.beljan@tel.net.ba; 036 355 429

Asistent




Kontakt sati/konzultacije:




E-mail adresa i broj telefona




Ciljevi kolegija:


Upoznavanje s hrvatskom književnom i kulturnom tradicijom u Bosni i Hercegovini. Određivanje njezina mjesta i važnosti u povijesti hrvatske književnosti, kao i u povijesti bosanskohercegovačkih književnosti. Osposobljavanje studenata za samostalnu analizu i književnopovijesnu kontekstualizaciju tekstova.


Ishodi učenja

(opće i specifične kompetencije):


Prepoznavanje i opisivanje osnovnih činjenica vezanih za stariju hrvatsku književnost u Bosni i Hercegovini. Ovladavanje tekstološkim, stilsko-periodizacijskim i žanrovskim pojmovljem. Razvijanje vještine samostalne analize i književnopovijesne kontekstualizacije tekstova.


Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):


Problemi s periodizacijom, opisom i vrednovanjem starije hrvatske književnosti u BiH. Periodizacijski modeli. Srednjovjekovna bosansko-humska književnost. Uloga franjevačke provincije Bosne Srebrene u kontinuitetu hrvatske pismenosti i književnosti. Književnost 17, 18. i prvih triju desetljeća 19. stoljeća. Specifičnosti žanrovskoga sustava. Propovijedi, mirakuli, katekizmi, molitvenici, priručnici za dijeljenje sakramenata, teološka, filozofska i jezikoslovna djela, historiografija i ljetopisi, pjesništvo, praktični spisi (ljekaruše). Oblikovni postupci: upotreba pripovijedanja i stiha i njihovi učinci u komunikaciji s publikom. Franjevačka poetika i književnost hrvatskoga prosvjetiteljstva. Starija hrvatska književna tradicija u BiH u novijoj i suvremenoj književnosti. Recepcija u znanosti o književnosti.


Način izvođenja nastave

(označiti masnim tiskom)

Predavanja

Vježbe

Seminari

Samostalni zadaci


Konzultacije

Mentorski rad

Terenska nastava

Ostalo

Studentske obveze

  • pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

  • napisati seminarski rad i izložiti ga

  • polagati pismeni ispit

  • polagati usmeni ispit




Praćenje i ocjenjivanje studenta

(označiti masnim tiskom)

Pohađanje nastave

Aktivnosti u nastavi

Seminarski rad

Praktični rad

Usmeni ispit

Pismeni ispit


Kontinuirana provjera znanja

Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

Angažiranost u nastavi

30

1

Max 10%

Seminarski rad (pismeni i usmeni dio)

30

1

Max 30%

Završni ispit (pismeni)

15

0.5

Max 30%

Završni ispit (usmeni)

15

0.5

Min 30%

Dodatna pojašnjenja:


Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 2% ocjene

od 85% do 88% = do 4% ocjene

od 89% do 92% = do 6% ocjene

od 93% do 96% = do 8% ocjene

od 97% do 100% = do 10% ocjene
Pisanje seminarskog rada:

0% = Rad nije napisan.

3% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostaci na sadržajnom planu.

9% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

12% =Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

15% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.
Izlaganje seminarskoga rada:

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

3% = Rad je pročitan.

6% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

9% = Rad je pročitan, ali su uočeni veći nedostaci u usmenom izlaganju.

12% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

15% = Usmeno izlaganje izvrsno je pripremljeno.

Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 6% ocjene

od 61% do 70% = do 12% ocjene

od 71% do 80% = do 18% ocjene

od 81% do 90% = do 24% ocjene

od 91% do 100% = do 30% ocjene

Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 6% ocjene

od 61% do 70% = do 12% ocjene

od 71% do 80% = do 18% ocjene

od 81% do 90% = do 24% ocjene

od 91% do 100% = do 30% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)


Obvezna literatura:


Beljan, Iva. Na rubu književnosti. Rasprave o hrvatskim piscima u BiH, Zagreb – Sarajevo, 2014.

Gabrić-Bagarić, Darija. Predgovor u knjizi: Divković, Matija. Nauk krstjanski za narod slovinski * Sto čudesa aliti zlamen'ja blažene i slavne Bogorodice, Divice Marije, Sarajevo, 2013, str. 7-78.

Karamatić, Marko (prir.). Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine od sredine XVIII. do konca XIX. stoljeća, Sarajevo, 2006. (predgovor i izbor tekstova)

Kuna, Herta i dr. (prir.). Bosanskohercegovačka književna hrestomatija, knj. 1: Starija književnost, Sarajevo, 1974. (predgovor i izbor tekstova)

Kuna, Herta. Srednjovjekovna bosanska književnost, Forum Bosnae, Sarajevo, 2008.

Pranjković, Ivo (prir.). Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine od XIV. do sredine XVIII. stoljeća, Sarajevo, 2005. (predgovor i izbor tekstova)




Dopunska literatura:

Beljan, Iva. Pripovijedanje povijesti. Ljetopisi bosanskih franjevaca iz 18. stoljeća, Zagreb – Sarajevo, 2011.

Georgijević, Krešimir. Hrvatska književnost od 16. do 18. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, Zagreb, 1969.

Jelenić, Julijan. Kultura i bosanski franjevci, I (1912), II (1915), Sarajevo (pretisak Sarajevo, 1990).

Jembrih, Alojz (ur.). Zbornik o Pavlu Posiloviću, Šibenik – Zagreb, 2001.

Jembrih, Alojz (ur.). Zbornik o Tomi Babiću, Šibenik – Zagreb, 2002.

Jurić-Kappel, Jagoda. Bosnien im Spiegel ӓlterer Schriften / Bosna u ogledalu starije pismenosti, Beč, 2013.

Knezović, Pavao (ur.). Zbornik o Jeronimu Filipoviću, Zagreb, 2005.

Knezović, Pavao (ur.). Zbornik o Lovri Šitoviću, Zagreb, 2009.

Kovačić, Anto Slavko. Biobibliografija franjevaca Bosne Srebrene, Sarajevo, 1991.

Pranjković, Ivo. Hrvatski jezik i franjevci Bosne Srebrene, Zagreb, 2000.

Zečević, Divna. Strah Božji. Hrvatske pučke propovijedi 18. stoljeća, Zagreb, 1993.




Dodatne informacije o kolegiju

U studentske obveze spadaju redovito pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravama i analizama književnih tekstova, analitičko čitanje propisane literature, pisanje i izlaganje seminarskog rada i polaganje ispita. Tolerira se 20% izostanaka s nastave i njih nije potrebno opravdati.

Seminarski rad treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno se konzultirati s nastavnicom oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.


PRILOG: Kalendar nastave



Broj nastavne

jedinice

TEME I LITERATURA


I.

Naslov: Uvod u kolegij

Kratki opis: Predstavljanje kolegija, informacije o literaturi, studentskim obvezama i načinu rada na seminarima

Literatura:

II.

Naslov: Bosansko-humska srednjovjekovna književnost

Kratki opis: prostor, vrijeme, povijesne okolnosti, pismo i jezik; religiozna i svjetovna književnost; liturgijsko-biblijski tekstovi, historiografija, diplomatika, epigrafika (stećci); srednjovjekovlje i suvremena ideološka čitanja

Literatura za rad na seminaru: Kuna, Herta. Srednjovjekovna bosanska književnost, Forum Bosnae, Sarajevo, 2008.

III.

Naslov: Uloga franjevačke provincije Bosne Srebrene u kontinuitetu hrvatske književnosti i kulture

Kratki opis: vrijeme, prostor, okolnosti; politička, kulturna i gospodarska uloga franjevaca; opseg Bosne Srebrene: povezanost književne produkcije u Bosni, Hercegovini, dijelu Dalmacije, Slavoniji i južnoj Ugarskoj

Literatura za rad na seminaru: Pranjković, Ivo (prir.). Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine od XIV. do sredine XVIII. stoljeća, Sarajevo, 2005. (predgovor)

IV.

Naslov: Problemi s periodizacijom, opisom i vrednovanjem hrvatske književnosti u BiH

Kratki opis: postojeći periodizacijski modeli i njihove prednosti/manjkavosti; odrednice „protureformacijska književnost“ i „književnost katoličke obnove“; prosudbe o neoriginalnosti/nevrijednosti

Literatura za rad na seminaru: Beljan, Iva. Na rubu književnosti. Rasprave o hrvatskim piscima u BiH, Zagreb – Sarajevo, 2014. (poglavlje: Periodizacija književnosti franjevaca Bosne Srebrene)

V.

Naslov: Književnost 17. i prve polovice 18. stoljeća

Kratki opis: M. Divković kao utemeljitelj tradicije i njegovi poetički sljedbenici; raslojavanje prema publici („pučka“ i „učena“ struja pisaca); teme, obrada, žanrovi

Literatura za rad na seminaru: Divković, Matija. Nauk krstjanski za narod slovinski * Sto čudesa aliti zlamen'ja blažene i slavne Bogorodice, Divice Marije, Sarajevo, 2013. (odabrani dijelovi za analizu i predgovor D. Gabrić-Bagarić, str. 7-78)

VI.

Naslov: Književnost od druge polovice 18. do 40-ih godina 19. stoljeća

Kratki opis: razlika u žanrovskim, tematskim i oblikovnim aspektima u odnosu na prethodno razdoblje; predstavnici; europsko prosvjetiteljstvo i franjevačka književnost 18. st.

Literatura za rad na seminaru: izbor iz djela Filipa Lastrića u knjigama: Kuna, Herta i dr. (prir.). Bosanskohercegovačka književna hrestomatija, knj. 1, Sarajevo, 1974; Pranjković, Ivo (prir.). Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine od XIV. do sredine XVIII. stoljeća, Sarajevo, 2005.

VII.

Naslov: Književnost 19. stoljeća: između starog i novog modela književnosti

Kratki opis: književnost 19. stoljeća kao nastavak franjevačke moralno-didaktičke tradicije; poticaji hrvatskog narodnog preporoda, promjene na tematskom, oblikovnom i žanrovskom planu, socijalna i nacionalna funkcija književnosti

Literatura za rad na seminaru: Beljan, Iva. Na rubu književnosti. Rasprave o hrvatskim piscima u BiH, Zagreb – Sarajevo, 2014. (poglavlje: Petar Bakula: epski pjesnik ili kroničar?)

VIII.

Naslov: Specifičnosti žanrovskoga sustava

Kratki opis: srednjovjekovni žanrovski sustav i funkcija književnosti; propovijed, katekizmi i sakramentali (struktura, teme, oblikovni postupci); biblijsko-liturgijski tekstovi; funkcija kratkih narativnih oblika u refleksivnoj prozi

Literatura za rad na seminaru: izbor iz tekstova M. Divkovića, P. Papića, P. Posilovića, S. Margitića, J. Filipovića

IX.

Naslov: Franjevački latinitet

Kratki opis: kontinuitet i plodnost; filozofsko-teološka djela, historiografija, jezikoslovlje, šematizmi, klasicistička poezija u 19. stoljeću

Literatura za rad na seminaru: odlomci iz djela Pregled starina Bosanske provincije F. Lastrića; izbor iz pjesama A. Matića, A. Barukčića i B. Josića

X.

Naslov: Književnost i historiografija: franjevački ljetopisi

Kratki opis: mjesto ljetopisa u književnosti, osobine žanra, predstavnici i djela, pripovjedne strategije u ljetopisima i njihovi učinci

Literatura za rad na seminaru: izbor iz ljetopisa N. Lašvanina, B. Benića i M. Bogdanovića

XI.

Naslov: Poetički nasljednici: književnost hrvatskoga prosvjetiteljstva

Kratki opis: franjevačka poetika i djela F. Grabovca i A. Kačića Miošića; T. Babić i L. Šitović kao neposredni prethodnici

Literatura za rad na seminaru: izbor iz tekstova F. Grabovca i A. Kačića Miošića

XII.

Naslov: Recepcija u novijoj i suvremenoj književnosti

Kratki opis: starija hrvatska književna tradicija u BiH i Ivo Andrić; suvremeni pripovjedači (M. Jergović, J. Mlakić) i franjevački ljetopisi

Literatura za rad na seminaru: odlomci iz franjevačkih ljetopisa; M. Jergović, Gloria in excelsis

XIII.

Naslov: Autori i publika

Kratki opis: „čitatelj“ franjevačke književnosti; pjesništvo i pripovijedanje kao sredstva komunikacije s publikom; interferencije usmene i pisane književnosti

Literatura za rad na seminaru: izbor iz tekstova M. Divkovića, S. Margitića, T. Babića i L. Šitovića

XIV.

Naslov: Recepcija u znanosti o književnosti

Kratki opis: recepcija u povijesti hrvatske književnosti i u povijesti bosanskohercegovačkih književnosti; mjesto i uloga starije hrvatske književnosti u kontekstu hrvatske i bosanskohercegovačke kulture

Literatura za rad na seminaru: Beljan, Iva. Na rubu književnosti. Rasprave o hrvatskim piscima u BiH, Zagreb – Sarajevo, 2014. (poglavlje: Matija Divković u znanosti o književnosti)

XV.

Naslov: Sinteza kolegija

Kratki opis: sumiranje informacija o hrvatskoj književnosti u BiH

Literatura:




Naziv kolegija


Muzeologija i zaštita kulturne baštine

Kod kolegija

FFPUB311


Studijski program

Ciklus

Povijest umjetnosti

Preddiplomski sveučilišni studij



Godina

studija

II.


ECTS vrijednost boda:

2


Semestar

3.


Broj sati po semestru (p v s)

15 15 0


Status kolegija:

Izborni B2/C

Preduvjeti:

-

Usporedni uvjeti:




Pristup kolegiju:

Studenti povijesti umjetnosti i srodnih studija

Vrijeme održavanja nastave:

Prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik:

dr. sc. Antun Karaman, red. prof.

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona:

antun.karaman@unidu.hr

Asistent

Danijela Ucović, asist.

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona

pov.umjetnosti@gmail.com

Ciljevi kolegija:

Smisao kolegija je da opiše stanje teorije na području bavljenja baštinom, da ponudi utemeljenu kritiku postojanja tradicijske muzeologije i da ponudi novi teorijski korpus koji donosi rješenja problemima na kojima je tradicionalna muzeologija zastala, te da analizira koncept baštine u sveobuhvatnosti, od prirodne i tehnološke, do kulturne baštine, i proširi definiciju muzeja odnosno objasni pojavu novih institucija. Smisao kolegija je da maksimalno proširi konceptualno područje baštinskih struka i postane upotrebljiva, plodonosna osnova za napredak i u susjednim disciplinama infomacijskih znanosti koje se bave prikupljanjem, skladištenjem i komunikacijom informacija. Nadalje, cilj nastavnog predmeta je stvaranje spekulativne podloge na kojoj je moguće temeljito razumijevanje muzeja i ostalih baštinskih ustanova, industrije baštine, kulturnog turizma i destinacijske industrije.

Upoznavanje s osnovnim pojmovima: kulturna baština, spomenik, svrha zaštite spomenika i vrijednosti kulturne baštine; razmatra se razvoj zaštite u Europi od antike do danas kao i razvoj zaštite kulturne baštine na području Hrvatske. Student se detaljno upoznaje sa uzrocmai oštećenja te vrste intervencija koje se sprovode nad njima; Istraživanje i dokumentacija.


Ishodi učenja

(opće i specifične kompetencije):

-Poznavanje djelovanja institucije muzeja, pravilno primjenjivanje muzeologije u praksi. Student će znati muzejsku praksu proces i izrada dokumentacije, rad u depou, restauracija i konzervacija muzejskih predmeta, rad sa posjetiteljima, profesionalni razvoj. Također, steći će kompetencije da odredi zašto neki predmet postaje „muzejski“, kako je došao u muzej i hoće li postati izložbenim primjerkom.


-Prepoznavanje vrste spomenika, prepoznavanje uzroke i tipove oštećenja te se stječe kompetencija o kvalitetnim i zakonodavnim intervencijama na oštećenoj baštini. U nastavnom procesu studenti će steći uvid u uzroke oštećenja kako prirodne tako i društvene. Poznavat će prilike u kojima se restauratorstvo i konzervatorstvo razvijalo kroz povijest. Nakon odslušanih predavanja znat će koji su lokalni i svijetski primjeri restauracije dobri i loši i zašto su se sprovodili na neki specifičan način. Također, imat će uvid u razvoj i djelovanje konzervatorskih radionica.


Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):

-Nastavni proces uključuje analizu tematskih sklopova: uvod u koncept baštine, potreba za širokom teorijskom i znanstvenom podlogom profesija koje se bave baštinom.

-Kritika muzeologije

-Opća kritika muzjeskih i baštinskih institucija, baština između znanosti i zabave. Kulturna baština, spomenici kulture, kulturna dobra. Pokretna i nepokretna kulturna baština. Elementi opće teorije baštine (heritologije; opća priroda, predmet, elementi, područje djelovanja, potrebni koncenzus znanstvene zajednice, ciljevi i svrha, definicija, stručno obrazovanje i opis nove stručnosti).

Također razmatraju se i slijedeći tematski sklopovi: Svijet u kojem živimo, Priroda muzeja i baštinskih ustanova, Kritika prakse, Vrijeme, Prošlost, Povijest, Baština, Identitet, Održivi razvoj i principi kibernetike, Uloga i poslanje baštinskih ustanova, Muzejski proizvod, njegova kvaliteta i marketing muzeja, Planiranje muzeja, Baština i razvoj, Upotreba baštine u turizmu, zabavi i korištenju slobodnog vremena. Baština i turizam. Baština kao odgojni i obrazovni faktor.

Teoretska predavanja bit će praćena posjetima muzejima, galerijama, zbirkama i povremenim izložbama.



Upoznavanje s fenomenom kulturne baštine, razvitkom načina i oblika zaštite. Usvajanje znanja o zaštiti spomenika – pokretnih i nepokretnih, meterijalnih i nematerijalnih/neopipljivih.


Način izvođenja nastave

(označiti masnim tiskom)

Predavanja

Vježbe

Seminari

Samostalni zadaci


konzultacije

Mentorski rad

Terenska nastava

Ostalo

Studentske obveze

  • pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

  • pisati pismeni ispit

Praćenje i ocjenjivanje studenta

(označiti masnim tiskom)

Pohađanje nastave

Aktivnosti u nastavi

Seminarski rad

Praktični rad

Usmeni ispit

Pismeni ispit


Kontinuirana provjera znanja

Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova


OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

Predavanja

30

1

10%

Samostalni zadaci, aktivnosti u nastavi

15

0,5

10%

Završni ispit

15

0,5

80%

Dodatna pojašnjenja:


Prisutnost na nastavi, (udio u ocjeni max 10%), bodovati će se na sljedeći način:

manje od 75% dolazaka = 0% ocjene

od 76% do 80% = do 2% ocjene

od 81% do 85% = do 4% ocjene

od 86% do 90% = do 6% ocjene

od 91% do 95% = do 8% ocjene

od 96% do 100% = do 10% ocjene

Aktivnost na nastavi (udio u ocjeni max 10%):

Manje od 75% = 0% ocjene

od 76% do 80% = do 2% ocjene

od 81% do 85% = do 4% ocjene

od 86% do 90% = do 6% ocjene

od 91% do 95% = do 8% ocjene

od 96% do 100% = do 10% ocjene


Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način (ukoliko nosi 80 % od ukupne ocjene)

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 15% ocjene

od 61% do 70% = do 30% ocjene

od 71% do 80% = do 45% ocjene

od 81% do 90% = do 65% ocjene

od 91% do 100% = do 80% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)





Obvezna literatura:


  1. Maroević, Ivo: Uvod u muzeologiju, Zavod za informacijske studije Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1993. str.10-286.

  2. Feilden, Bernard: Uvod u konzerviranje kulturnog nasljeđa, Društvo konzervatora Hrvatske, Zagreb, 1981. Str. 8.-55.

Marasović, Tomislav: Zaštita graditeljskog nasljeđa – Povijesni pregled s izborom tekstova i dokumenata, Društvo konzervatora Hrvatske, Zagreb, 1983. str. 5.-126.

Dopunska literatura:

Šola, Tomislav: Eseji o muzejima i njihovoj teoriji – prema kibernetičkom muzeju, Hrvatsko muzejsko društvo, Zagreb, 2003. str. 7.-318.

Dana, John Cotton: The New Museum –selected writings of John Cotton Dana. Washington: American Association od museums / Newark Museum, 1999.

Maroević, Ivo: Sadašnjost baštine, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Zagreb, 1986., (izabrana poglavlja).

Šola, Tomislav: Eseji o muzejima i njihovoj teoriji – prema kibernetičkom muzeju, Hrvatsko muzejsko društvo, Zagreb, 2003.

Šola, Tomislav, Marketing u muzejima, Hrvartsko muzejsko društvo, Zagreb, 2001.

Varine, Hugues de. La Culture des Autres. Editions Seuil

E. Hooper-Greenhill, Museums and the shaping of knowledge, Routledge, London, 1992.

J. Glusberg, Hladni i vrući muzeji, Muzeologija, 23 (1983), str.1-78

Marasović, Tomislav: Aktivni pristup graditeljskom nasljeđu, Društvo konzervatora Hrvatske, Zagreb, 1985. Vokić, Denis: Smjernice konzervatorsko-restauratorskog rada, ur. D.Vokić, Hrvatsko restauratorsko društvo i udruga za očuvanje i promicanje hrvatske kulturne i umjetničke baštine Gradine i godine, Dubrovnik - Zagreb, 2007; (izabrana poglavlja).

Špikić, M: Anatomija povijesnog spomenika, IPU, Zagreb, 2006.

Špikić, M. Konzerviranje europskih spomenika od 1800. do 1850. godine, Leykam, Zagreb, 2009.

Maroević, Ivo: Sadašnjost baštine, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Zagreb, 1986., (izabrana poglavlja).



  1. Šola, T.: NOVE TENDENCIJE U TEORIJI I PRAKSI MUZEJA . Osječki zbornik. Osijek: Muzej Slavonije, 1989

Dodatne informacije o kolegiju

Pohađanje nastave

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.

Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja.

PRILOG: Kalendar nastave



Broj nastavne

jedinice

TEME I LITERATURA




I.

Naslov: Upoznavanje sa muzeologijom i institucijom muzeja

Kratki opis:Muzeologija, muzeografija, muzejski predmet, muzealnost, sve o muzeju

Literatura: Maroević, Ivo, Uvod u muzeologiju, Zavod za informacijske studije Zagreb, 1993, Šola, T.: NOVE TENDENCIJE U TEORIJI I PRAKSI MUZEJA . Osječki zbornik. Osijek: Muzej Slavonije, 1989

II.

Naslov: Razvoj muzeološke misli i povijest muzeja

Kratki opis:muzeji u antici, ranom i kasnom srednjem vijeku te razvoj modernih muzeja

Literatura: Maroević, Ivo, Uvod u muzeologiju, Zavod za informacijske studije Zagreb, 1993

III.

Naslov: Funkcije muzejskih institucija, proučavanje i istraživanje

Kratki opis:Dokumentacija, arhiviranje, zaštita, istraživanje i komuniciranje muzejske građe

Literatura: Maroević, Ivo, Uvod u muzeologiju, Zavod za informacijske studije Zagreb, 1993

IV.

Naslov: Moderna muzejska arhitekutra

Kratki opis: Guggenheim, Centre Georges Pompidou – Beaubourg, Staatsgalerie, Kunsthaus Graz, Friendly Alien, Guggenheim museum, Bilbao, Musee d’Orsay, Tate Modern, Pinakothek der Moderne

Literatura: Povijest umjetnosti, dopunjeno izdanje, autor H.W.Janson, Zeiger, Mimi.New Museums: Contemporary Museum Architecture Around the World

V.

Naslov: Komunikacija,

Kratki opis:Izložba, tipovi izložbe, poruka izložbi, prezentiranje spomenika kulture

Literatura: American Association of Museums: Museums for a New Century. Washington, D.C. 1984. Maroević, Ivo, Uvod u muzeologiju, Zavod za informacijske studije Zagreb, 1993

VI.

Naslov: Ekomuzeji

Kratki opis: Pojava, razvoj i funkcija ekomuzeja u današnjem društvu

Literatura: ESEJI O MUZEJIMA I NJIHOVOJ TEORIJI - prema kibernetičkom muzeju, Hrvatski nacionalni komitet ICOM, Zagreb, Maroević, Ivo, Uvod u muzeologiju, Zavod za informacijske studije Zagreb, 1993

VII.

Naslov: Kulturna baština, Zaštita u starom i srednjem vijeku

Kratki opis: Upoznavanje sa pojmom baštine, Unesco, najraniji primjeri zaštite kulturne baštine

Literatura: Marasović, Tomislav: Zaštita graditeljskog nasljeđa – Povijesni pregled s izborom tekstova i dokumenata, Društvo konzervatora Hrvatske, Zagreb, 1983;


VIII.

Naslov: Razdoblje renesanse, baroka i klasicizma u zaštiti

Kratki opis: Primjeri zaštite baštine u zrelom srednjem vijeku, umjetniči svjetonazori i kultuno-etička načela tog vremena

Literatura: Marasović, Tomislav: Zaštita graditeljskog nasljeđa – Povijesni pregled s izborom tekstova i dokumenata, Društvo konzervatora Hrvatske, Zagreb, 1983;

IX.

Naslov: Romantizam,biološka i kulturna zaštita

Kratki opis: Primjeri zaštite u romantizmu, francuski pravci, talijanske škole zaštite, upoznavanje sa pravilima i različitostima aktivne i biološke zaštite

Literatura: Marasović, Tomislav: Zaštita graditeljskog nasljeđa – Povijesni pregled s izborom tekstova i dokumenata, Društvo konzervatora Hrvatske, Zagreb, 1983.

X.

Naslov: Uzroci i propadanje kulturne baštine

Kratki opis: Proučavanje čimbenika i uzroka zbog kojih najviše dolazi do propadanje kulturne baštine (vansjki faktori i čovjek). Metode s kojima se spriječava propadanje;restauracija;konzervacija

Literatura: Feilden, Bernard M.:Uvod u konzerviranje kulturnog nasljeđa, Društvo konzervatora Hrvatske, Zagreb, 1981.;

XI.

Naslov: Principi konzerviranja

Kratki opis:vrijednost kulturnog dobra, uporabne vrijednosti, emocijalne vrijednosti, intervencije

Literatura: Feilden, Bernard M.:Uvod u konzerviranje kulturnog nasljeđa, Društvo konzervatora Hrvatske, Zagreb, 1981.

XI.

Naslov: Muzeolozi i zadaci muzeologa

Kratki opis: Karakteristike koje bi trebao imati jedan kustos kako bi na pravi način prezentirao izložbu te kulturom i obrazovanjem oplemenio društvo

Literatura: ESEJI O MUZEJIMA I NJIHOVOJ TEORIJI - prema kibernetičkom muzeju, Hrvatski nacionalni komitet ICOM, Zagreb, Maroević, Ivo, Uvod u muzeologiju, Zavod za informacijske studije Zagreb, 1993

XII.

Naslov: ICOM,ICOFOM,ICOM CC

Kratki opis:Razvoj muzeološke misli i muzeoloških institucija; njihovo djelovanje

  1. Literatura: Maroević, Ivo: Uvod u muzeologiju, Zavod za informacijske studije Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1993.

O

Naslov: Koncept i cilj teorije baštine

Kratki opis: Što su grupe spomenika,kako poslužiti razumijevanju fenomena baštine i uloge njene tradicije

  1. Literatura: Feilden, Bernard: Uvod u konzerviranje kulturnog nasljeđa, Društvo konzervatora Hrvatske, Zagreb, 1981.

XIV.

Naslov: Terenska nastava 1

Kratki opis:Posjet Zemaljskog muzeja u Sarajevu

Literatura:

XV.

Naslov: Terenska nastava 2

Kratki opis:Obilazak Mostara, upoznavanje sa problematikom kulturne baštine i njenim očuvanjem

Literatura:



Naziv kolegija

Hrvatska povijest

Kod kolegija

FFPVB526

Studijski program

Ciklus

Studij povijesti

Preddiplomski sveučilišni studij



Godina

studija


III.

ECTS vrijednost boda

2

Semestar

zimski

Broj sati po semestru (p v s)

30 0 0

Status kolegija

Obvezni/izborni A/C

Preduvjeti:

nema ih

Usporedni uvjeti

nema ih

Pristup kolegiju

Studenti jednopredmetnog studija Hrvatskog jezika i književnosti (A obvezni) i svi ostali studenti Filozofskog fakulteta (C izborni).

Vrijeme održavanja nastave

prema rasporedu


Nositelj kolegija/nastavnik

dr. sc. Dijana Korać, doc.

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona

dijana.korac@sve-mo.ba; 036/355-420

Asistent




Kontakt sati/konzultacije




E-mail adresa i broj telefona




Ciljevi kolegija:


Osnovni cilj kolegija jest studentima prezentirati znanstvene spoznaje iz hrvatske povijesti od doseljenja Hrvata pa sve do kraja 20. stoljeća, te usvajanje određenih spoznaja i pojmova iz hrvatske povijesti.

Ishodi učenja

(opće i specifične kompetencije)

- Stjecanje osnovnih znanja iz hrvatske povijesti odnosno poznavanje povijesnoga konteksta u kojem se nalazio hrvatski narod od doseljenja pa sve do kraja 20. stoljeća.

- Razumijevanje temeljnih pojmova vezanih za hrvatsku povijest.

- Sposobnost interpretiranja određenih povijesnih događaja i procesa u navedenom razdoblju.

- Sposobnost studenata za samostalno služenje literaturom s ciljem dopunjavanja stečenih znanja.



Sadržaj syllabusa/izvedbenog plana (ukratko)


Dalmacija i Panonija prije doseljenja Hrvata. Podrijetlo i doseljenje Hrvata. Pokrštavanje Hrvata. Hrvatska u doba knezova i kraljeva domaće dinastije. Hrvatska u zajednici s Ugarskom. Prostor današnje BiH u srednjem vijeku. Hrvatska između Osmanlija, Venecije i Austrije - doba Habsburgovaca (1527.-1790.). Bosna i Hercegovina pod osmanskom vlašću. Austrijski centralizam i velikomađarski hegemonizam. Doba dualističke monarhije (1790.-1867./1868.-1918.). BiH pod austrougarskom vlašću. Hrvatska i BiH od 1918.-1941. Hrvatska i BiH u Drugom svjetskom ratu. Hrvatska i BiH u komunističkoj Jugoslaviji. Stvaranje BiH i Hrvatske kao samostalnih država. Hrvatsko društvo, kultura, znanost i umjetnost.

Način izvođenja nastave

(označiti masnim tiskom)

Predavanja

Vježbe

Seminari

Samostalni zadatci

Konzultacije

Mentorski rad

Terenska nastava

Ostalo

Studentske obveze

- Pohađanje nastave.

- Aktivno sudjelovanje u raspravama o izloženim temama.

- Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije.

- Polaganje završnog ispita.



Praćenje i ocjenjivanje studenta

(označiti masnim tiskom)

Pohađanje nastave

Aktivnosti u nastavi

Seminarski rad

Praktični rad

Usmeni ispit

Pisani ispit


Kontinuirana provjera znanja

Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.

OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

30

1

Max 30%

Kolokviji i priprema za kontinuiranu provjeru znanja*

30*

1*

Max 70%*

Završni ispit: (pisani)*

30*

1*

Max 70%*

Dodatna pojašnjenja:

* Studenti mogu polagati ispit tijekom semestra kroz kolokvije ili na kraju semestra završni ispit (pismeni).

- Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.

- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.

- Studenti tijekom semestra rade dva kolokvija. Studenti koji su položili jedan od dva kolokvija tijekom nastave imaju popravni na prvom ispitnom roku iz dijela koji nisu položili. Ukoliko ne polože taj dio na popravnom roku, na sljedećim ispitnim rokovima polažu pismeno ispit.

- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen.

- U konačnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

Nazočnost nastavi manje od 50% odrađenih zadataka = 0% ocjene

Nazočnost nastavi od 51% do 70% = do 5% ocjene

Nazočnost nastavi od 51% do 70% aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 10% ocjene

Nazočnost nastavi od 71% do 90% = do 15% ocjene

Nazočnost nastavi od 71% do 90% aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 20% ocjene

Nazočnost nastavi od 91% do 100% = do 25% ocjene

Nazočnost nastavi od 91% do 100% aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 30% ocjene


Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način:

- manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene

- od 51% do 60% = do 7% ocjene

- od 61% do 70% = do 14% ocjene

- od 71% do 80% = do 21% ocjene

- od 81% do 90% = do 28% ocjene

- od 91% do 100% = do 35% ocjene
Završni se ispit ocjenjuje na sljedeći način:

- manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene

- od 51% do 60% = do 14% ocjene

- od 61% do 70% = do 28% ocjene

- od 71% do 80% = do 42% ocjene

- od 81% do 90% = do 56% ocjene

- od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)


Obvezna literatura:


Božo Goluža, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004.

Dopunska literatura:

Po naputku profesora.

Dodatne informacije o kolegiju

Informiranje o kolegiju:

Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju a također su te informacije dostupne i na internetskoj stranici Fakulteta.


Kontaktiranje s nastavnikom:

- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroničkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).

- Termin za konzultacije određuje se početkom akademske godine.


PRILOG: Kalendar nastave



Broj nastavne

cjeline

TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA


I.

Naslov: Uvod u sadržaj kolegija i koncepcija predavanja.

Kratak opis: Uvodno predavanje: izlaganje načina rada, uvođenje u sadržaj kolegija i koncepcija predavanja.

Literatura:

Obvezna: Božo Goluža, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 11-14; Bilješke s predavanja.



II.

Naslov: Dalmacija i Panonija prije doseljenja Hrvata.

Kratak opis: Ilirik. Rimsko vladanje u Dalmaciji i Panoniji. Kršćanstvo u Dalmaciji, Panoniji i Istri.

Literatura: Božo Goluža, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 17-26.

III.

Naslov: Podrijetlo i doseljenje Hrvata. Pokrštavanje Hrvata.

Kratak opis: Podrijetlo Hrvata, njihovo doseljenje i pokrštavanje.

Literatura: Božo Goluža, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 26-3; Bilješke s predavanja.

IV.

Naslov: Hrvatska u doba knezova i kraljeva domaće dinastije.

Kratak opis: Hrvatska u doba knezova. Crkva u doba knezova. Od kralja Tomislava do Petra Krešimira IV. Crkva u vrijeme kralja Tomislava. Hrvatski kraljevi. Hrvatski prostor u vrijeme narodne dinastije. Hrvatsko društvo, gospodarstvo i kultura u doba knezova i kraljeva (do 1102. godine).

Literatura: Božo Goluža, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 31-59; Bilješke s predavanja.

V.

Naslov: Hrvatska u zajednici s Ugarskom.

Kratak opis: Doba Arpadovića. Uspon i slom hrvatskog plemstva. Doba Anžuvinaca i drugih vladarskih dinastija. Hrvatsko društvo, gospodarstvo i kultura (1102.-1526.).

Literatura: Božo Goluža, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 63-67; Bilješke s predavanja.

VI.

Naslov: Prostor današnje BiH u srednjem vijeku.

Kratak opis: Političke, društvene, gospodarske i kulturne prilike u Bosni i Humu u srednjem vijeku. Djelovanje tri Crkve. Bosansko-humski vladari i velmože.

Literatura: Božo Goluža, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 82-95; Bilješke s predavanja.

VII.

Naslov: Hrvatska između Osmanlija, Venecije i Austrije - doba Habsburgovaca (1527.-1790.).

Kratak opis: Od Mohača do Sigeta. Nastanak Vojne krajine. Migracije. Ratovi s Osmanlijama. Doba austrijskih "prosvijećenih apsolutista". Hrvatsko društvo, država, gospodarstvo i kultura (1527.-1790.).

Literatura: Božo Goluža, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 109-125; Bilješke s predavanja.

VIII.

Naslov: Bosna i Hercegovina pod osmanskom vlašću.

Kratak opis: Osvajanje Bosne i Hercegove zemlje. Osmansko Carstvo i njegovo uređenje. Turska državna uprava. Vjerske prilike. Migracije. Slabljenje Osmanskog Carstva. Berlinski kongres.

Literatura: Božo Goluža, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 99-108, 125-128; Bilješke s predavanja.

IX.

Naslov: Austrijski centralizam i velikomađarski hegemonizam. Doba dualističke monarhije (1790.-1867./1868.-1918.).

Kratak opis: Povezivanje s Ugarskom. Nestanak Venecije i Dubrovačke Republike. Francuzi u Hrvatskoj. Hrvatski narodni preporod. Austrijski apsolutizam - doba provizorija i Nagodbe. Začetci moderne Hrvatske. Khuenovo doba. Drugi protumađarski narodni pokret. Hrvatsko-srpska koalicija. Prvi svjetski rat. Slom Austro-Ugarske. Hrvatsko društvo, gospodarstvo, kultura, znanost i umjetnost (1790.-1918.).

Literatura: Božo Goluža, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 129-137, 151-153; Bilješke s predavanja.

X.

Naslov: Bosna i Hercegovina pod austrougarskom vlašću.

Kratak opis: Ustanak 1875.-1878. godine. Berlinski kongres. Uspostava austro-ugarske vlasti i organizacija uprave u BiH. Gospodarski i društveni razvoj. Ponovno uvođenje redovite katoličke hijerarhije. Aneksija BiH i njezine posljedice.

Literatura: Božo Goluža, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 126-127, 155-163; Bilješke s predavanja.

XI.

Naslov: Hrvatska i BiH od 1918.-1941.

Kratak opis: Uspostava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Politički progoni Hrvata. "Lipanjske žrtve". Vidovdanski ustav. Kraljeva diktatura. Kraljevina SHS postaje Jugoslavija. Hrvatski otpor diktaturi. Atentat u Marseilleu. Hrvatsko pitanje. Banovina Hrvatska - unutarnje uređenje i opseg. Zbacivanje vlade Cvetković-Maček. Slom Kraljevine Jugoslavije.

Literatura: Božo Goluža, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 163-180; Bilješke s predavanja.

XII.

Naslov: Hrvatska i BiH u Drugom svjetskom ratu.

Kratak opis: Početak i tijek rata. Raspad prve Jugoslavije. Uspostava Nezavisne Države Hrvatske. Ustrojstvo NDH. Politička zbivanja. Odnos NDH prema vjerskim zajednicama. Slom NDH.

Literatura: Božo Goluža, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 180-188; Bilješke s predavanja.

XIII.

Naslov: Hrvatska i BiH u komunističkoj Jugoslaviji.

Kratak opis: Hrvatska u prvim poslijeratnim godinama. Od opće sovjetizacije do najave unutarnjih reformi (1945.-1964.). Hrvatski nacionalni pokret. Ustav iz 1974. Kriza 80-ih godina 20. stoljeća. Raspadanje Jugoslavije. Društveni razvoj, kultura, znanost i umjetnost.

Literatura: Božo Goluža, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 188-195; Bilješke s predavanja.

XIV.

Naslov: Stvaranje BiH i Hrvatske kao samostalnih država.

Kratak opis: Stvaranje samostalne hrvatske države. Bosna i Hercegovina kao samostalna država. Velikosrpska agresija na Hrvatsku. Rat u Bosni i Hercegovini i mirovni sporazumi. Kraj rata. Katolička Crkva u postkomunističkom vremenu.

Literatura: Božo Goluža, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 195-203; Bilješke s predavanja.

XV.

Naslov: Zaključni osvrt na prijeđenu građu.

Kratak opis: ----------

Literatura: ----------



Naziv kolegija

Latinski jezik

Kod kolegija

FFZAB305

Studijski program

Ciklus

Zajednički kolegij

Preddiplomski sveučilišni studij



Godina

Studija

II.


ECTS vrijednost boda:

2


Semestar

3.


Broj sati po semestru (p v s)

15 15 0


Status kolegija:

obvezni (D)

Preduvjeti:

-

Usporedni uvjeti:

-

Pristup kolegiju:

studenti nastavničkih studija FF bez predznanja latinskog jezika

Vrijeme održavanja nastave:

prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik:

dr. sc. Luciana Boban, doc.

Kontakt sati/konzultacije:

prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona:

lucianaboban@gmail.com

Asistent

Jelena Ostojić, asistentica

Kontakt sati/konzultacije:

prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona

jelenaostojich@gmail.com

Ciljevi kolegija:


Poznavanje i praktična primjena osnova sustava latinske gramatike za studente bez predznanja latinskog jezika.

Poznavanje pravila izgovora i naglaska.

Način uporabe latinskih imenskih riječi: imenica, pridjeva, zamjenica i brojeva. Razlikovanje glagolskih oblika, načina i vremena.

Temeljito ovladavanje jezičnim strukturama radi stjecanja sigurnosti u izgovoru i naglasku te morfološkoj analizi latinske rečenice, te radi stjecanja mogućnosti daljnjeg izučavanja latinske sintakse.

Obogaćivanje vokabulara kroz gramatičke vježbe i memoriranje latinskih izreka.


Ishodi učenja

(opće i specifične kompetencije):


Student će nakon položenog kolegija moći:

- tvoriti i koristiti oblike imenskih riječi prema deklinacijskom sustavu

- tvoriti i koristiti stupnjeve pridjeva i priloga

- tvoriti i koristiti oblike glagola prema konjugacijskom sustavu

- tvoriti i koristiti glagolske osnove

- tvoriti, razlikovati i koristiti glagolska vremena

- razlikovati, definirati i upotrebljavati gramatičku terminologiju i univerzalne gramatičke zakonitosti

- uspješnije povezivati znanje o drugim jezicima

- lakše i kvalitetnije se snaći u stručnoj literaturi iz različitih područja

- služiti se rječnikom latinskog jezika



Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):


Postanak i razvoj latinskog jezika, pismo, dioba glasova, izgovor, naglasak, glasovne promjene. Vrste riječi: imenice (deklinacija); pridjevi (deklinacija i komparacija); zamjenice (deklinacija); brojevi (podjela i uporaba); prilozi (tvorba i komparacija); glagoli (konjugacije, tvorba glagolskih oblika).

Način izvođenja nastave

(označiti masnim tiskom)

predavanja

vježbe

seminari

samostalni zadaci


konzultacije

mentorski rad

terenska nastava

ostalo

Napomene: -

Studentske obveze

  • pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

  • pisati tjedne zadaće

  • pisati kolokvije

  • pisati test

Praćenje i ocjenjivanje studenta

(označiti masnim tiskom)

pohađanje nastave

aktivnosti u nastavi

seminarski rad

praktični rad

usmeni ispit

pismeni ispit


kontinuirana provjera znanja

esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova


OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

Angažiranosti tijekom nastave

30

1

Max 20%

Kolokviji i priprema za kontinuiranu provjeru znanja

30

1

Max 80%

Završni pismeni ispit*

30*

1*

Max 80%*

Dodatna pojašnjenja:

*Student može pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na završnom pismenom ispitu.

Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadaće studenata.

Angažiranost u nastavi se ocjenjuje na sljedeći način:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 4% ocjene

od 85% do 88% = do 8% ocjene

od 89% do 92% = do 12% ocjene

od 93% do 96% = do 16% ocjene

od 97% do 100% = do 20% ocjene

Kolokviji (ili završni pismeni ispit) se ocjenjuju na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 16% ocjene

od 61% do 70% = do 32% ocjene

od 71% do 80% = do 48% ocjene

od 81% do 90% = do 64% ocjene

od 91% do 100% = do 80% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)



Obvezna literatura:


Gortan, Veljko; Gorski Oton; Pauš, Pavao, Latinska gramatika, Zagreb: Školska knjiga

Gortan, Veljko; Gorski, Oton; Pauš, Pavao, Elementa Latina, Zagreb: Školska knjiga

Knezović, Pavao: Li La Disco 1, ŠK, Zagreb, 2001.


Dopunska literatura:

Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)

Dodatne informacije o kolegiju

Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na vježbama, studiranje zadane literature, te polaganje ispita. Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova.

PRILOG: Kalendar nastave



Broj nastavne

Jedinice

TEME I LITERATURA


I.

Naslov: Izgovor i naglasak

Kratki opis: Tumačenje tradicionalnog i klasičnog izgovora, pravila naglašavanja

Literatura: Gortan – Gorski – Pauš: Elementa Latina; Latinska gramatika.

II.

Naslov: Prva, druga i treća deklinacija

Kratki opis: Nastavci prve, druge i treće deklinacije

Literatura: Gortan – Gorski – Pauš: Elementa Latina; Latinska gramatika.

III.

Naslov: Četvrta i peta deklinacija

Kratki opis: Nastavci četvrte i pete deklinacije

Literatura: Gortan – Gorski – Pauš: Elementa Latina; Latinska gramatika.

IV.

Naslov: Deklinacija pridjeva

Kratki opis: Podjela i način dekliniranja pridjeva 1., 2. i 3. deklinacije

Literatura: Gortan – Gorski – Pauš: Elementa Latina; Latinska gramatika.

V.

Naslov: Komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna)

Kratki opis: Nastavci za tvorbu komparativa i superlativa pridjeva

Literatura: Gortan – Gorski – Pauš: Elementa Latina; Latinska gramatika.

VI.

Naslov: Prilozi

Kratki opis: Tvorba i komparacija priloga, uporaba priloga

Literatura: Gortan – Gorski – Pauš: Elementa Latina; Latinska gramatika.

VII.

Naslov: Zamjenice

Kratki opis: Podjela, deklinacija i uporaba svih vrta zamjenica zamjenica

Literatura: Gortan – Gorski – Pauš: Elementa Latina; Latinska gramatika.

VIII.

Naslov: Brojevi

Kratki opis: Vrste brojeva, deklinacija i uporaba brojeva

Literatura: Gortan – Gorski – Pauš: Elementa Latina; Latinska gramatika.

IX.

Naslov: Tvorba aktivnih glagolskih vremena: prezentska osnova

Kratki opis: Nastavci za prezent, imperfekt i futur 1. akt.

Literatura: Gortan – Gorski – Pauš: Elementa Latina; Latinska gramatika.

X.

Naslov: Tvorba aktivnih glagolskih vremena: perfektna osnova

Kratki opis: Nastavci za perfekt, pluskvamperfekt i futur 2. akt.

Literatura: Gortan – Gorski – Pauš: Elementa Latina; Latinska gramatika.

XI.

Naslov: Glagol esse i njegove složenice

Kratki opis: Oblici glagola esse i njegovih složenica

Literatura: Gortan – Gorski – Pauš: Elementa Latina; Latinska gramatika.

XII.

Naslov: Tvorba pasivnih glagolskih vremena: prezentska osnova

Kratki opis: Nastavci za prezent, imperfekt i futur 1. pas.

Literatura: Gortan – Gorski – Pauš: Elementa Latina; Latinska gramatika.

XIII.

Naslov: Tvorba pasivnih glagolskih vremena: participska osnova

Kratki opis: Nastavci za perfekt, pluskvamperfekt i futur 2. pas.

Literatura: Gortan – Gorski – Pauš: Elementa Latina; Latinska gramatika.

XIV.

Naslov: Participi

Kratki opis: Tvorba i uporaba participa

Literatura: Gortan – Gorski – Pauš: Elementa Latina; Latinska gramatika.

XV.

Naslov: Infinitivi

Kratki opis: Tvorba i uporaba infinitiva

Literatura: Gortan – Gorski – Pauš: Elementa Latina; Latinska gramatika.



Naziv kolegija


Umjetnost renesanse i manirizma

Kod kolegija

FFPUB412


Studijski program

Ciklus

Povijest umjetnosti

Preddiplomski sveučilišni studij



Godina

studija


II.


ECTS vrijednost boda:

5



Semestar

4.


Broj sati po semestru (p v s)

30 0 30


Status kolegija:

Obvezni A

Preduvjeti:

-

Usporedni uvjeti:

-

Pristup kolegiju:

Studenti povijesti umjetnosti

Vrijeme održavanja nastave:

Prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik:

dr. sc. Igor Fisković, red. prof.

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona:

ifiskovi@ffzg.hr

Asistent

dr. sc. Tatjana Mićević – Đurić, docentica

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona

Infozone1@zg.t-com.hr

Ciljevi kolegija:


Pregledni kolegij čiji je cilj usvajanje osnovnih znanja o svojstvima figuralnih umjetnosti od početka 15. do sredine 16. stoljeća, uz upoznavanje s relevantnim činjenicama o protagonistima (umjetnicima, traktatistima i naručiteljima) i o periodizaciji u likovnim umjetnostima toga razdoblja u europskoj i hrvatskoj baštini.

Ishodi učenja

(opće i specifične kompetencije):


Usvajanje predviđenih sadržaja iz umjetnosti renesanse i manirizma omogućit će studentu prepoznavanje stilskih obilježja toga razdoblja u oblasti arhitekture, skulpture, slikarstva i ostvarenja umjetničkog obrta. Formalne i ikonografske analize odabranih renesansnih djela omogućit će mu shvaćanje likovnog jezika renesansnog vremena, kao i njihovo preciznije određivanje u kontekstu vremena njihova nastanka, početka, sredine ili kraja 15. stoljeća, te početka ili sredine 16. stoljeća, odnosno, posljednjih njegovih desetljeća. Također, Studenti će se osposobiti za okvirno atribuiranje ostvarenja istaknutim pojedincima i školama Quattrocenta i Cinquecenta. Konačno, studenti će se osposobiti za kontekstualiziranje likovnosti u okvirima šire kulturne povijesti tog razdoblja.

Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):

Kolegij daje pregled stilskih mijena, umjetničkih pojava i protagonista među umjetnicima i naručiteljima u razdoblju rane i visoke renesanse, te manirizma u europskoj i hrvatskoj umjetnosti.





Način izvođenja nastave

(označiti masnim tiskom)

predavanja

Vježbe

Seminari

Samostalni zadaci


konzultacije

Mentorski rad

Terenska nastava

Ostalo

Studentske obveze

  • pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

  • napisati seminarski rad i izložiti ga

  • pisati test

  • položiti usmeni ispit

Praćenje i ocjenjivanje studenta

(označiti masnim tiskom)

Pohađanje nastave

Aktivnosti u nastavi

Seminarski rad

Praktični rad

Usmeni ispit

Pismeni ispit


Kontinuirana provjera znanja

Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova


OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

Redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi

60


2


10%


Seminarski rad (pismeni i usmeni)

30

1

20%


Završni pismeni ispit

30

1

30%

Završni pismeni ispit

30

1

40%

Dodatna pojašnjenja:


Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

0% = Ne dolazi na nastavu.

2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

4% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.

6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

10% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

Pisanje seminarskog rada:

0% = Rad nije napisan.

2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

8% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

10% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.

Izlaganje seminarskoga rada



0% = Rad nije usmeno prezentiran.

2% = Rad je pročitan.

4% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

6% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.


Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način:

Pismeni ispit:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 6% ocjene

od 61% do 70% = do 12% ocjene

od 71% do 80% = do 18% ocjene

od 81% do 90% = do 24% ocjene

od 91% do 100% = do 30% ocjene

Usmeni ispit:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 8% ocjene

od 61% do 70% = do 16% ocjene

od 71% do 80% = do 24% ocjene

od 81% do 90% = do 32% ocjene

od 91% do 100% = do 40% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)





Obvezna literatura:


Janson, H. W. - Janson, Anthony F., Renesansa u: Povijest umjetnosti, ed. Stanek, Varaždin, 2003., str. 408. -548.

Heinrich Wölfflin, Klasična umjetnost. Zagreb: Matica hrvatska 1969. [Prijevod djela: Die klassische Kunst: eine Einführung in die italienische Renaissance, prvo izdanje 1899.]


Pelc, M., Renesansa, Zagreb 2007.


Dopunska literatura:

AAVV, Hrvatska renesansa, (ur.) Miljenko Jurković, Alain Erlande-Brandenburg, Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2004., str. 134-220 i kataloške jedinice.

Lionello Venturi, Od Giotta do Chagala. Zagreb: Mladost, 1957. [Prijevod djela: Pittura. Come si guarda un quadro, prvo izdanje 1947.].

AAVV, Manirizam, (ur.) Milan Pelc, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2000.

AAVV, Zlatno doba Dubrovnika XV. i XVI. stoljeće, katalog izložbe, (ur.) Vladimir Marković, Zagreb: Muzejski prostor, 1987.

Anđela Horvat, Radmila Matejčić, Kruno Prijatelj, Barok u Hrvatskoj. Zagreb: Liber, 1982.

John T. Paoletti, Gery M. Radke, Art in Renaissance Italy. London: Laurence King Publishing, 2001.

-bilješke s predavanja




Dodatne informacije o kolegiju

Pohađanje nastave

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati.

Sudjelovanje u teernskoj nastavi je obvezno.

Seminarski rad treba se predati u pisanom obliku do dogovorenog termina usmenog izlaganja. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i diplomskoga rada.

Završni ispit se polaže pismeno i usmeno. Položeni pismeni ispit je uvjet za izlazak na usmeni dio ispita.

Nap. Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja.


PRILOG: Kalendar nastave



Broj nastavne

jedinice

TEME I LITERATURA


I.

Naslov: Društevno-povijesni okvir i uvjeti pojave renesanse

Kratki opis: Prikaz političkog i gospodarskog stanja u Firenci u vrijeme pojave renesansne umjetnosti; Filozofska misao humanističkog razdoblja

Literatura: Janson, H. W. - Janson, Anthony F., Renesansa u: Povijest umjetnosti, ed. Stanek, Varaždin, 2003. (odabrane stranice)

II.

Naslov: Opća obilježja renesanse u likovnim umjetnostima

Kratki opis: Opća formalna obilježja renesansnog stila u likovnim umjetnostima i ikonografske osobenosti kao odraz postojećeg društveno-povijesnog okvira; Odnos prema uzorima iz antike

Literatura: Janson, H. W. - Janson, Anthony F., Renesansa u: Povijest umjetnosti, ed. Stanek, Varaždin, 2003. (odabrane stranice)

III.

Naslov: Skulptura rane renesanse – Donatello

Kratki opis: Pojava renesansne skulpture, njezin odnos prema antičkim idealima; Formalna i ikonografska obilježja skulpture Quattrocenta prikazana na primjerima Donatellovih ostvarenja uz osvrt na razvoj forme

Literatura: Janson, H. W. - Janson, Anthony F., Renesansa u: Povijest umjetnosti, ed. Stanek, Varaždin, 2003. (odabrane stranice)

IV.

Naslov: Skulptura rane renesanse – ostali predstavnici

Kratki opis: Inačice ranorenesansne skulpture u radu ostalih kipara 15. st.; uočavanje različitosti između njih -J. della Quercia, radionica della Robia, Verrochio, Rossellino

Literatura:

V.

Naslov: Slikarstvo rane renesanse - Masaccio

Kratki opis: Formalna obilježja Massaciovog slikarstva – temeljne postavke renesansnog slikarstva; Prikaz Masacciovih ostvarenja

Literatura: Janson, H. W. - Janson, Anthony F., Renesansa u: Povijest umjetnosti, ed. Stanek, Varaždin, 2003. (odabrane stranice)

VI.

Naslov: Slikarstvo Quattrocenta u Firenci

Kratki opis: Obilježja slikarstva i umjetnici koji su djelovali u prvoj polovici 15. stoljeća – fra Angelico, fra Fillipo Lippi, D. Veneziano uz pregled njihovih najtipičnijih ostvarenja. Obilježja slikarstva i umjetnici koji su djelovali sredinom 15. stoljeća u Firenci - P. Ucello uz pregled njegovih najvažnijih ostvarenja,

Literatura: Janson, H. W. - Janson, Anthony F., Renesansa u: Povijest umjetnosti, ed. Stanek, Varaždin, 2003. (odabrane stranice)

VII.

Naslov: Slikarstvo Quattrocenta u Firenci

Kratki opis: Obilježja slikarstva i umjetnici koji su djelovali sredinom 15. stoljeća u Firenci - P. della Francesca, A. del Castagno uz pregled njihovih najtipičnijih ostvarenja. Obilježja slikarstva i umjetnici koji su djelovali u drugoj polovici 15. stoljeća – S. Botticelli, P. di Cosimo, D. Ghirlandaio, P. Perugino, L. Signorelli, uz pregled njihovih najtipičnijih djela

Literatura: Janson, H. W. - Janson, Anthony F., Renesansa u: Povijest umjetnosti, ed. Stanek, Varaždin, 2003. (odabrane stranice)

VIII.

Naslov: Slikarstvo Quattrocenta izvan Firence

Kratki opis: Obilježja slikarstva i umjetnici koji su djelovali tijekom 15. stoljeća izvan Firence: A. Mantegna i G. Bellini; Specifičnosti venecijanskog Quattrocenta

Literatura:

IX.

Naslov: Arhitektura Cinquecenta

Kratki opis: Razvoj renesansne arhitekture u 16. stoljeću, pregled u ostvarenjima Bramantea i Michelangela

Literatura: Janson, H. W. - Janson, Anthony F., Renesansa u: Povijest umjetnosti, ed. Stanek, Varaždin, 2003. (odabrane stranice)

X.

Naslov: Skulptura Cinquecenta

Kratki opis: Napredak kiparske forme u skulpturi 16. stoljeća, pregled po Michelangelovim ostvarenjima

Literatura: Janson, H. W. - Janson, Anthony F., Renesansa u: Povijest umjetnosti, ed. Stanek, Varaždin, 2003. (odabrane stranice)

XI.

Naslov: Slikarstvo Cinquecenta – Leonardo da Vinci

Kratki opis: Napredak likovne forme u slikarstvu 16. stoljeća; Obilježja slikarske umjetnosti u 16. stoljeću; Slikarska i teorijska djela Leonarda da Vincija

Literatura:

XI.

Naslov: Slikarstvo Cinquecenta – Michelangelo, Rafael, Tizian

Kratki opis: Pregled slikarstva 16. stoljeća po djelima Michelangel, Rafaela i Tiziana - (zajednička obilježja stila i posebnosti individualnog izraza)

Literatura: Janson, H. W. - Janson, Anthony F., Renesansa u: Povijest umjetnosti, ed. Stanek, Varaždin, 2003. (odabrane stranice)

XII.

Naslov: Renesansa izvan Italije

Kratki opis: Pojava renesansnih shvaćanja izvan Italije (Francuska, Flandrija, Njemačka); regionalna obilježja renesansne umjetnosti

Literatura: Janson, H. W. - Janson, Anthony F., Renesansa u: Povijest umjetnosti, ed. Stanek, Varaždin, 2003. (odabrane stranice)

XIII.

Naslov: Manirizam

Kratki opis: Tumačenje pojma manirizma; Oblici likovnog stvaranja u oblasti arhitekture, skulpture i sliakrstva u drugoj polovici 16. stoljeća; Najistaknutiji predstavnici – El Greco, Veroneze, Tintoretto

Literatura: Janson, H. W. - Janson, Anthony F., Renesansa u: Povijest umjetnosti, ed. Stanek, Varaždin, 2003. (odabrane stranice)

XIV.

Naslov: Renesansa u Hrvatskoj

Kratki opis: Pojava i oblici renesansne arhitekture (Dubrovnik, Šibenik, Trogir), skulpture (N. Firentinac, A. Aleši) i slikarstva (N. Božidarević, M. Hamzić,) u Hrvatskoj

Literatura: Pelc, M., Renesansa, Zagreb 2007. (odabrane stranice)

XV.

Naslov: Terenska nastava – Dubrovnik ili Trogir

Kratki opis: Obilazak i analiza spomenika renesansne umjetnosti

Literatura:




Naziv kolegija


Umjetnost baroka i rokokoa

Kod kolegija

FFPUB413

Studijski program

Ciklus

Povijest umjetnosti

Preddiplomski sveučilišni studij



Godina

studija

II.


ECTS vrijednost boda:


5

Semestar

IV.


Broj sati po semestru (p v s)

30 0 30


Status kolegija:


A

Preduvjeti:

Upisan treći semestar preddiplomskog studija

Usporedni uvjeti:




Pristup kolegiju:

Studenti preddiplomskog studija

Vrijeme održavanja nastave:

Prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik:

dr.sc.Antun Karaman, red. prof.

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona:

antun.karaman@unidu.hr

Asistent

Danijela Ucović, v. asist.

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona

pov.umjetnosti@gmail.com

Ciljevi kolegija:


Za cilj kolegij ,,Umjetnost Baroka i rokokoa“ ima prikazati i pojasnitirelevantne činjenice (društvene, političke, umjetničke,religijske) u Baroknom dobu. Kroz stilsku periodizaciji u slikarstvu, skulpturi, grafici i artes minores, u razdoblju od XVII do XVIII. stoljeća u svjetskoj i hrvatskoj baštini, doći će do sagledavanja brojnih i raznolikih opusa baroknog stila tj. umjetnosti. Cilj je da student dobije relevantno znanje s kojim će u potpunosti osvijestiti doba u kojem se razvijala ta umjetnost te tako lakše razaznavati umjetničke manire i specifikume baroka i rokokoa.

Ishodi učenja

(opće i specifične kompetencije):


Student će osim dobrog poznavanja povijesnih, religijskih i socijalnih prilika steći sposobnost stilske analize baroknog djela. Precizno razaznavanje specifičnih arhitektonskih oblika, prepoznavanje širokog spektra motiva i isčitavanje simbolike. Poznavanje utjecaja i osebujnog izričaja svakog reprezentativng baroknog umjetnika. Sposobnost dubokog razumijevanja i likovnog valoriziranja baroknog umjetničkog djela.

Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):


Kolegij daje pregled stilskih mijena, umjetničkih pojava, protagonista među umjetnicima i naručiteljima u razdoblju XVII. i XVIII. stoljeća u svjetskoj (europskoj) i hrvatskoj umjetnosti. Analizirat će se Barokna umjetnost i rokoko u : Italiji, Španjolskoj, Holandiji, Francuskoj, Njemačkoj i Engleskoj. Posvetit će se pozornost najznamenitijim umjetnicima i njihovim ostvarenjima koji su noositelji ovog umjetničkog pravca

Način izvođenja nastave

(označiti masnim tiskom)

predavanja

Vježbe

Seminari

Samostalni zadaci


konzultacije

Mentorski rad

Terenska nastava

Ostalo

Studentske obveze

  • pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

  • napisati seminarski rad i izložiti ga

  • pisati kolokvije

  • polagati ispit

Praćenje i ocjenjivanje studenta

(označiti masnim tiskom)

Pohađanje nastave

Aktivnosti u nastavi

Seminarski rad

Praktični rad

Usmeni ispit

Pismeni ispit


Kontinuirana provjera znanja

Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova


OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

Pohađanje nastave i samostalni zadaci

30

1

Max 10%

Seminarski rad (pismeni i usmeni)

30


1

Max 20%


Kolokviji

30

1

Max 20%

Završni ispit (usmeni)

60

2

Min 50%

Dodatna pojašnjenja:

10% ocjene moguće je skupiti sudjelovanjem u nastavi, a 20% pisanjem i izlaganjem seminara, kojega pišu svi studenti.

Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su dužni prije njega (tijekom nastave) doseći min 50% bodova (sudjelovanje u nastavi, pisanje seminarskog rada i kolokvija).

U konačnu ocjenu ulaze rezultati završnog ispita, angažiranost tijekom nastave i ocjena seminarskog rada i kolokvija.

Angažiranost u nastavi:

Manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

81-84% = 2%

85-88% = 4%

89-92% = 6%

93-96% = 8%

97 –100% = 10%

Pisanje seminara:

0% = Rad nije napisan.

2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

8% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

10% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.

Izlaganje seminara:



0% = Rad nije usmeno prezentiran.

2% = Rad je pročitan.

4% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

6% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.


Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 4% ocjene

od 61% do 70% = do 8% ocjene

od 71% do 80% = do 12% ocjene

od 81% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni ispit se ocjenjuje na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 10% ocjene

od 61% do 70% = do 20% ocjene

od 71% do 80% = do 30% ocjene

od 81% do 90% = do 40% ocjene

od 91% do 100% = do 50% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan


Obvezna literatura:


Hrvatska i Europa III. Barok i prosvjetiteljstvo. Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Školska knjiga, 2003. Urednici Ivan Supičić i Ivan Golub, str. 618-702.

H. W. Janson, Anthony F. Janson: Povijest umjetnosti. Dopunjeno izdanje. Varaždin: Stanek d.o.o., 2003. [1962.], str. 548.-600.

Anđela Horvat, Radmila Matejčić, Kruno Prijatelj, Barok u Hrvatskoj. Zagreb : Liber, 19

Monografije umjetnika i katalozi zbirki iz nizova Classici dell'arte (Rizzoli); Muzeji svijeta (Mladost). str. 1-289; 651.- 868.

»Barokni defter« dr. sc. Sanja Cvetnić,2011, str. 2.-143.

Baroque and Rococo (World of Art) by Germain Bazin and Jonathan Griffin ,1985, str. 5.-380.

Kako prepoznati umjetnost, Barok, Vuk Karadžić, Beograd,1978, str. 3.-63.

Italian Baroque Sculpture (World of Art) , Bruce Boucher, Thames & Hudson, Limited, 1998. str. 5.-218.



Opća povijest umjetnosti, Antun Karaman, Likovna umjetnost 2, Školska knjiga, Zagreb, 2006. str. 66.-204.



Dopunska literatura:

Caravaggio, Taschen, Jutarnji list, 2006., str. 7-96.

Peter Paul Rubens 1577-1640, , Taschen, Jutarnji list, 2006, str. 7-96.

Rembrant, Taschen, Jutarnji list, 2006., str.7-96.

Velazquez, Taschen, Jutarnji list, 2006., str.7-96.



Life of Bernini, Filippo Baldinucci, Paperback, 2007

Heinrich Wölfflin, Klasična umjetnost. Zagreb : Matica hrvatska 1969. [Prijevod djela: Die klasische Kunst : eine Einfuehrung in die italienische Renaissance, prvo izdanje 1899.]

Lionello Venturi, Od Giotta do Chagala. Zagreb: Mladost, 1957. [Prijevod djela: Come si guarda un quadro, prvo izdanje 1947.]

Bernini: His Life and His Rome ,Franco Mormando. , Cpyrighted Material, 2011.Bernini: genius of the Baroque, Thames & Hudson, 2006

Borromini's Book: The 'Full Relation of the Building' of the Roman Oratory by Francesco Borromini and Virgilio Spada of the Oratory [Hardcover] .Kerry Downes, Oblong Creative Ltd2010.

Borromini ,Anthony Blunt,Harvard University Press

Masters of Italian Baroque Painting The Detroit Institute of Arts,R. Ward Bissell, Dwight Miller and Andria Derstine, Published by GILES in association with the Detroit Institute of Arts,2005.

Umjetničko blago Hrvatske, Radovan Ivančević, Jugoslovenska revija, Motovun, 1986.

Caravaggio: The Complete Paintings, Sebastian Schutze, Tachen,2010.Secret Versailles: A Private Invitation by Guillaume Picon and Francis Hammond ,Versailles, A Biography of a Palace , Tony Spawford,St. Martin's Press, New York (2008)

Bernini , Rudolf Wittkower, Phaidon

Rococo: The Continuing Curve, 1730-2008 ,Sarah Coffin, Gail Davidson, Ellen Lupton and Penelope Hunter-Stiebel

Rococo to Revolution: Major Trends in Eighteenth-Century Painting (World of Art), Michael Levey, Paperback ,1985

Rococo (Basic Art) ,Eva Gesine Baur and Ingo F Walther ,Paperback ,2007

Barokne palače u Dubrovniku , Katarina Horvat-Levaj, Školska Knjiga

"Art" and "Nature" in German Barock ,R. Pascal,The Modern Language Review, Vol. 29, No. 3.,1934

Baroque ,Icon Editions, John Rupert Martin ,1977

Baroque Art ,Art of Century Collection, Klaus H. Carl , Victoria Charles PhD.,2009Secret Versailles: A Private Invitation by Guillaume Picon and Francis Hammond

Roman Baroque Sculpture: The Industry of Art, Dr. Jennifer Montagu

Rome (Art & Architecture) Marco Bussagli, Konemann

Bernini , Rudolf Wittkower, Phaidon

Baroque: Architecture, Sculpture, Painting, Rolf Toman, Hardcover, 2011

Italian Baroque Sculpture (World of Art) , Bruce Boucher

Radni materijal dostupan svakom studentu (prezentacije, odnosno skenirane reprodukcije s legendama i natuknicama).


Dodatne informacije o kolegiju

Pohađanje nastave

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.

Pismeni radovi

Seminarski rad treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i diplomskoga rada.

Pisati kolokvije.

Polagati završni usmeni ispit.

Nap. Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja.





Download 3.91 Mb.
1   ...   8   9   10   11   12   13   14   15   ...   37




Download 3.91 Mb.

Bosh sahifa
Aloqalar

    Bosh sahifa



Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti

Download 3.91 Mb.