Upravljanje razvojem zbog svoje složenosti i trajne aktualnosti zauzima značajno mjesto ne samo u ekonomskoj znanosti i literaturi, nego i u sociologiji, psihologiji i politologiji. Kod pojma upravljanje razlikuje se upravljanje koje se odnosi na tvrtke („management“) i upravljanje koje se odnosi na državu - javnu upravu („public administration“, „public management“, „governance“).
Da bi se utvrdilo postoje li sličnosti i koje su razlike kod upravljanja u tvrtkama i upravljanja u javnoj upravi, prikazuje se razvoj teorija o upravljanju u tvrtkama i upravljanju u javnoj upravi. Želi se istražiti je li moguća primjenjivost pojedinih elemenata upravljanja u tvrtkama u upravljanju u javnoj upravi, kao što je na primjer postavljanje ciljeva u tvrtkama koji se temelji na SMART kriterijima (Doran, 1981):
S - specifičan („specific“)
M - mjerljiv („measurable“)
A - dohvatljiv („attainable“)
R - realan („realistic“)
T - vremenski ograničen („time bound“)
Već istraživanjem samog pojma upravljanje („management“) (Marsh, 2014) uočava se povezanost upravljanja u javnoj upravi i u tvrtkama. Pojam upravljanje potiče od dvije latinske riječi. Prva je curia (uprava, briga ili zaduženje), a druga je manus (ručno). U vrijeme Rimskog carstva upravitelji su se sastajali u zgradi koja se zvala curia, što znači da se ta prva latinska riječ može povezati i da se odnosi na javnu upravu. Iz druge latinske riječi manus razvio se pojam „maneggiare“ koji se prvi puta koristi u Italiji 1598. godine, a veže se uz glagol „manague“. U Francuskoj se iz latinskog manus razvio pojam „mesnagement“, a kasnije „ménagement“, a sve navedeno utjecalo je na razvoj engleske riječi management koja se počinje koristiti u 17. i 18. stoljeću i odnosi se na upravljanje u tvrtkama.
Pojam upravljanje u javnoj upravi („governance“)nastao je od grčkog glagola κυβερνάω,kubernáo (kormilariti) (Rosenau, 1995). Ekonomisti i politolozi počinju ga koristiti tek od 1990-ih, a prihvaćaju ga institucije kao Ujedinjeni narodi (UN),Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka.
Pojam razvoj („development“) po prvi puta se spominje od strane znanstvenika u biologiji, a veže se uz pojam evolucija u razdoblju između 1759. (Wolf) i 1859. (Darwin) (Esteva, 1996). Prijenos u društvenu sferu dogodio se upotrebom njemačke riječi Entwicklung (Möser, 1768) kojom se pojasnio proces društvenih promjena. Razvoj se povezuje i uz inauguracijski govor američkog predsjednika Trumana 20. siječnja 1949. godine (Boutin, 1964;114). U razdoblju nakon drugog svjetskog rata Sjedinjene Američke Države (SAD) su doživjele snažan ekonomski uzlet te su željele ojačati svoju poziciju na globalnoj razini. Preuzimanjem dužnosti predsjednika Trumana za svijet je započelo novo razdoblje - razdoblje razvoja i američke hegemonije. Zanimljivo je da u samom govoru predsjednik Truman nije spominjao razvoj nego nerazvijena područja („underdeveloped areas“). Najavio je da će SAD će u narednom razdoblju provoditi novi program i pristup nerazvijenim područjima na način da svoja znanstvena dostignuća i industrijski razvoj koristi i za pomoć razvoju nerazvijenih područja. Kasnije se pokazalo da se pod razvojem nerazvijenih područja ili zemalja podrazumijeva samo gospodarski rast („economic growth“) ili rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) („Gross National Product“, GNP) po glavi stanovnika, a da se pri tome ne vodi računa o rasporedu tog bogatstva. To svojom izjavom potvrđuje Lewis (1955) koji ističe da je predmet njihovog interesa rast, a ne raspodjela. Prvo izvješće o socijalnoj situaciji u svijetu („The first Report on the World Social Situation“) koje je UN objavio 1952. godine pokazalo je da optimizam koji se je temeljio isključivo na ekonomskim pokazateljima i rastu BDP-a nije sa sobom donio i povećanje kvalitete života najvećeg broja stanovnika. UN je izvješća nastavio objavljivati periodično, a kroz njih se je afirmirao jedan novi pojam, društveni razvoj („social development“), koji je zamijenio pojam socijalna situacija („social situation“), te se nametnuo kao protuteža ekonomskom razvoju. Gospodarsko-socijalno vijeće UN-a 1962. godine predlaže da se kod definiranja i mjerenja rezultata razvoja vodi računa i o ekonomskom i o društvenom razvoju. Slijedeći veliki iskorak nalazi se u prijedlozima za djelovanje UN-a u prvoj dekadi od 1960. do 1970. godine, gdje se između ostalog navodi da se problemi u nerazvijenim zemljama ne mogu sagledavati samo kroz ekonomski rast, nego da se kao posljedica ekonomskog rasta mora dogoditi razvoj, koji se definira kao rast plus promjene koje moraju biti vidljive u boljoj kvaliteti života ljudi. Na kraju te prve dekade 24.10.1970. godine UN donosi Prvu međunarodnu strategiju razvoja („The International Development Strategy“) ili globalnu strategiju („Global Strategy“) koja treba obuhvatiti sve sfere gospodarskog i društvenog života. Nastavno na navedenu strategiju UN donosi i važnu rezoluciju kojom se uspostavlja jedinstveni pristup u razvoju i planiranju prema kojoj se kod formuliranja politika i programa integriraju ekonomske i društvene komponente. Rezolucijom se teži (Sondhi, 2001;597):
Da ni jedan dio stanovništva ne bude izostavljen iz opsega promjena i razvoja;
Da se postignu strukturne promjene koje pogoduju nacionalnom razvoju na način da se u razvojne procese uključe sve strukture stanovništva;
Da cilj bude društveni kapital, uključujući postizanje ravnopravnih raspodjela dohotka i bogatstva u narodu;
Da je razvoj ljudskih potencijala i prilika za zapošljavanje važan prioritet, jednako kao i zadovoljavanje potreba djece.
Generalna skupština UN-a u svojem Izvješću o okolišu i razvoju prvi puta definira pojam održivi razvoj („sustainable development“) na način da se pod održivim razvojem „podrazumijeva razvoj koji zadovoljava sadašnje potrebe, a da pri tome ne ugrožava mogućnost zadovoljavanja potreba budućih generacija“ (UN, 1987;27).
Nakon što je Program ujedinjenih naroda za razvoj („The United Nations Development Programme“, UNDP) 1990. godine objavio prvo Izvješće o ljudskom razvoju („The first Human Development Report“) otvorila su se nova pitanja o razvoju.
Odgovore na ta pitanja nalazimo u Milenijskoj deklaraciji („Millennium Declaration“) koja je donesena na Generalnoj Skupštini UN-a 2000. godine, te u agendi Put do dostojanstva do 2030 - suzbijanje siromaštva, promjene za sve i zaštita planeta („The Road to Dignity by 2030: Ending Poverty, Transforming All Lives and Protecting the Planet“) koja je donesena u prosincu 2014. godine.
|
