• Ishodi učenja (opće i specifične kompetencije)
  • Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko)
  • Način izvođenja nastave (označiti masnim tiskom) predavanja Vježbe
  • Samostalni zadaci konzultacije Mentorski rad
  • Praćenje i ocjenjivanje studenta (označiti masnim tiskom) Pohađanje nastave
  • Detaljan prikaz ocjenjivanja
  • Pisana priprava za nastavni sat ocjena po tablici
  • Izlaganje (javni sat) u srednjoj školi ocjena po kriteriju na tablici
  • Završni ispit (usmeni) ocjenjuje se na sljedeći način
  • Dodatne informacije o kolegiju
  • Umjetnost 19. i 20. st. u BiH i Hrvatskoj
  • Način izvođenja nastave (označiti masnim tiskom) Predavanja
  • Usmeni ispit Pismeni ispit
  • Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način
  • Pisanje seminarskog rada
  • Izlaganje seminarskoga rada
  • Pismeni usmenog ispita se ocjenjuju na sljedeći način kao na tablici
  • Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti




    Download 3.91 Mb.
    bet24/37
    Sana07.04.2017
    Hajmi3.91 Mb.
    1   ...   20   21   22   23   24   25   26   27   ...   37



    Naziviv kolegija


    Praktikum II


    Kod kolegija

    FFPUM312


























    Studijski program

    Ciklus

    Povijest umjetnosti

    Diplomski sveučilišni studij



    Godina

    studija


    II.

    ECTS vrijednost boda:

    5


    Semestar

    3.


    Broj sati po semestru (p v s)

    30 15 15


    Status kolegija:

    Obvezni A

    Preduvjeti:




    Usporedni uvjeti:




    Pristup kolegiju:

    Studenti povijesti umjetnosti

    Vrijeme održavanja nastave:

    Prema rasporedu

    Nositelj kolegija/nastavnik:

    dr. sc. Ljiljana Rajković, doc.

    Kontakt sati/konzultacije:

    Prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona:

    rajkovicart@gmail.com; 063/250-103

    Asistent

    Barbara Martinović

    Kontakt sati/konzultacije:

    Prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona

    barbara.martinovic.bm@gmail.com

    Ciljevi kolegija:


    Teorijsko razumijevanje triju vizualnih procesa - gledanja, viđenja i sagledavanja – ključni su za sam metodički pristup likovnoj kulturi. Osposobljavanje i pripremanje studenata za individualno izvođenje sata u srednjoj školi. Korištenje seta metodičkih vježbi i njihovo preoblikovanje te samostalno osmišljavanje, pismena priprema i razumijevanje medija kao što su fotografija, video i digitalni zapisi uz analize umjetničkog djela i artikuliranje interaktivnog sata likovne kulture. Osvještavanje važnosti interdisciplinarnog i inter/multimedijalnog pristupa nastavi likovne kulture.

    Ishodi učenja

    (opće i specifične kompetencije):

    Poslije odslušanog ovog kolegija student/ca trebaju znati:

    *Točnost u korištenju terminologije (prethodno savladanih pojmova), primjena prethodno savladanih postupaka (rekonstrukcija/analiza, komparacija, analogija) te artikulacija zadanog vremena (sata).

    * Snalaženje u pripremi i grupnom izvođenju vježbi u okviru sata.

    * Stečena sigurnost za samostalno pripremanje i izvođenje sata.


    Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):


    Kolegij je osmišljen kao priprema studenata za izvođenje nastave iz predmeta Likovna umjetnost u srednjim školama. Studenti će se unutar kolegija upoznati s pripremom i artikulacijom nastavnog sata, oblikovanjem pisane pripreme, metodološki osmišljenim vježbama i kreativnim pristupom nastavi. Na vježbama studenti simuliraju nastavne sate na odabranu temu, a nakon njihove analize i ispravaka izvode ih na nastavi u srednjim školama. Uvježbavanje u artikulaciji zadanog vremena sata, osmišljavanju novih metodičkih vježbi i pristupa nastavi.

    Likovna i vizualna kultura obuhvaćaju širok interdisciplinarni raspon uz čitav niz društvenih i kulturnih pitanja kao i različite funkcije umjetnosti te njihova povezivanja u jednu cjelovitost.



    Način izvođenja nastave

    (označiti masnim tiskom)

    predavanja

    Vježbe

    Seminari

    Samostalni zadaci


    konzultacije

    Mentorski rad

    Terenska nastava

    Ostalo

    Studentske obveze

    • pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

    - pisati domaće zadaće

    • pismena priprava

    Praćenje i ocjenjivanje studenta

    (označiti masnim tiskom)

    Pohađanje nastave

    Aktivnosti u nastavi

    Seminarski rad

    Praktični rad

    Usmeni ispit

    Pismeni ispit


    Kontinuirana provjera znanja

    Esej

    Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova


    OBVEZE STUDENTA

    SATI (PROCJENA)

    UDIO U ECTS-u

    UDIO U OCJENI

    Pohađanje nastave

    60

    2

    Max 20%

    Pismene priprave, pisane i izlaganje na satu

    30

    1

    Max 20%

    Samostalno izvođenje javnog sata u srednjoj školi

    15

    0,5

    Max 20%

    Završni ispit (usmeni)

    45

    1,5

    Min 40%














    Dodatna pojašnjenja:

    Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su dužni prije njega (tijekom nastave) doseći minimalan broj bodova (20% od ukupne ocjene). Tijekom semestra pišu priprave 20% od ukupne osjene i prati se izlaganje pred studentima.20% javno izlaganje sata u srednjoj školi.20% od ukupne ocjene, završni ispit usmeni 40% od ukupne ocjene. U konačnu ocjenu ulaze rezultati pismene vježbe i izlaganje u srednjoj školi. Kod završnog ispita, angažiranosti tijekom nastave i ocjena pismene priprave i vježbi.



    Pisana priprava za nastavni sat ocjena po tablici :

    0% = Rad nije napisan.

    4% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

    8% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

    12% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

    15% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

    20% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.



    Izlaganje (javni sat) u srednjoj školi ocjena po kriteriju na tablici:

    0% = Rad nije usmeno prezentiran.

    4% = Rad je pročitan.

    8% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

    12% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

    15% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

    20% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.



    Završni ispit (usmeni) ocjenjuje se na sljedeći način

    manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 8% ocjene

    od 61% do 70% = do 16% ocjene

    od 71% do 80% = do 24% ocjene

    od 81% do 90% = do 32% ocjene

    od 91% do 100% = do 40% ocjene

    Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

    A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

    B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

    C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

    E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)



    Obvezna literatura:


    Odobreni nastavni plan i program za srednjoškolski predmet Likovna umjetnost propisan od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za tekuću školsku godinu.

    Odobreni udžbenici i priručnici za srednju školu iz predmeta Likovna umjetnost za tekuću školsku godinu.

    Interaktivna internetska stranica s metodičkim vježbama

    Jadranka Damjanov, Vizualni jezik i likovna umjetnost, Zagreb: Školska knjiga, 1991.

    Jadranka Damjanov, Umjetnost Avantura – bilježnica, Zagreb: Hermes izdavaštvo, 1998.

    Skupina autora, Lidija Dujić (ur.), Ocjenjivanje. Metodički praktikum. Bilježnice, Zagreb: Profil, 2. prošireno izdanje, 2008.

    Jadranka Damjanov, Novi pristup obrazovanju http://edupoint.carnet.hr/casopis/broj-02/clanak-01/novi_pristup.pdf

    http://195.29.243.219/avangarda-msp/III_razred/f-vj-av-3a.htm



    Dopunska literatura:

    Arnhajm, R.: Umjetnost i vizualno opažanje, Univerzitet umetnosti u Beogradu, Beograd, 1987.

    Ewald Terhart, Metode poučavanja i učenja – uvod u probleme metodičke organizacije poučavanja i učenja, Zagreb: Educa d.o.o., 2001.

    Gibson, James J.: The Perception of the Visual World, Houghton Mifflin Company, Boston, 1950.


    Dodatne informacije o kolegiju

    Pohađanje nastave

    Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.

    Pismeni radovi

    PRILOG: Kalendar nastave



    Broj nastavne

    cjeline

    TEME, ISHODI I LITERATURA


    I.

    Naslov: Uvod u kolegij

    Kratki opis: upoznavanje s metodološkim pristupima nastavi, upoznavanje s nastavnim jedinicama, planom i programom rada unutar srednjoškolske nastave likovne umjetnosti, odobrenim srednjoškolskim udžbenicima. Upoznavanje s potrebnim kompetencijama budućih magistara edukacije povijesti umjetnosti. 

    Literatura: G. Bosanac: Umjetnost – avantura, traganje za smislom ŠN 30/01. Jakubin M. Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje, Educa, Zgb. (1996) 

    II.

    Naslov: Likovno mišljenje-likovni govor/znanstveno utemeljenje viđenja, gledanja i sagledavanja

    Kratki opis: Otvoriti mogućnost komuniciranja u vremenu i prostoru kroz jezik, govor, medije, semiologiju.

    Literatura: J.Damjanov., Vizualni jezik i likovna umjetnost, ŠK, Zagreb, 1991. Grgurić N., Jakubin M. Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje, Educa, Zgb. 1996.

    III.

    Naslov: Paradigme i sintagme metodike povijesti umjetnosti

    Kratki opis: Proučavanje cjelovitosti likovne kulture kroz temelje paradigme i dubinu sintagme.

    Literatura: Jadranka Damjanov, Likovna umjetnost, ŠK,Zagreb, 2003.

    IV.

    Naslov: Gledanje i sagledavanje - podražaji za vizualno

    Kratki opis: Usmjeravanje pozornosti na viđeno, uspostavljeno jedinstvo i osviještenje jedinstva. Seminar na temu: Kretanje svjetla po skulpturi,

    Literatura: J.Damjanov., Vizualni jezik i likovna umjetnost, ŠK, Zagreb, 1991. J.D.Umjetnost Avantura, bilježnica, Art Adventure, notebook, Hermes, Zag Huzjak, M. (2008 ): Učimo gledati 1 - 4, priručnik za učitelje, Školska knjiga, Zagreb 1999.

    V.

    Naslov: Priprava za sat (organizacija i prezentacija sata)

    Kratki opis: Likovna kultura u srednjim školama bi trebala potaknuti promišljanja o samoj kulturi i našem odnosu prema njoj. Priprema za pismenu priprava jednog takvog sata.

    Literatura: J.Damjanov., Vizualni jezik i likovna umjetnost, ŠK, Zagreb, 1991.

    VI.

    Naslov: Teme za praktični dio (izvođenje nastave)

    Kratki opis: Proučiti teme iz plana i programa nastave likovne kulture za srednje škole. Studenti su dužni uz dogovor s mentorom uzeti teme koje će obraditi za izvođenje praktičnog dijela nastave. Seminar tema: Kratka povijest kiparstva

    Literatura: Odobreni nastavni plan i program za srednjoškolski predmet Likovna umjetnost propisan od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za tekuću školsku godinu.

    VII.

    Naslov: Obrada teme i pisanje priprave za sat

    Kratki opis:Pripreme i prezentacije za simulirani sat pred kolegama.

    Literatura:Sve navedeno.

    VIII.

    Naslov: Vježbe iz nastavnog plana i programa za srednje škole

    Kratki opis: Poslije izlaganja studenta (45 min.) slijedi rasprava o izlaganju.

    Literatura: Sve navedeno.

    IX.

    Naslov: Vježbe II

    Kratki opis: Isto.

    Literatura: Isto.

    X.

    Naslov: Vježbe III

    Kratki opis: Isto.

    Literatura: Isto.

    XI.

    Naslov: Vježbe IV

    Kratki opis: Sat u Gimnaziji fra Grge Martića u Mostaru.

    Literatura: Sve navedeno.

    XII

    Naslov: Vježbe V

    Kratki opis: Isto

    Literatura: Isto.

    VIII.

    Naslov: Vježbe VI

    Kratki opis: Isto.

    Literatura: Isto.

    XIV.

    Naslov: Vježbe VII

    Kratki opis: Isto.

    Literatura: Isto.

    XV.

    Naslov: Evaluacija

    Kratki opis: Evaluacija, ponavljanje, predavanje pismenih priprava i vježbi

    Literatura:Sve navedeno.



    Naziv kolegija

    Umjetnost 19. i 20. st. u BiH i Hrvatskoj

    Kod kolegija

    FFPUM313

    Studijski program

    Ciklus

    Povijest umjetnosti

    Diplomski sveučilišni studij



    Godina

    studija


    II.

    ECTS vrijednost boda:

    4


    Semestar


    3.

    Broj sati po semestru (p v s)

    30 0 15

    Status kolegija:

    Obvezni A



    Preduvjeti:

    Upisana peta godina

    Usporedni uvjeti:




    Pristup kolegiju:

    Studenti povijesti umjetnosti

    Vrijeme održavanja nastave:

    Prema rasporedu

    Nositelj kolegija/nastavnik:

    dr. sc. Ljiljana Rajković, doc.

    Kontakt sati/konzultacije:

    Prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona:

    rajkovicart@gmail.com

    Asistent

    Tomislav Ćavar, v. asist.

    Kontakt sati/konzultacije:

    Prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona

    tcavar.ffmo@gmail.com, povijestumjetnosti@gmail.com

    Ciljevi kolegija:


    Upoznavanje s pokretima u hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj umjetnosti moderne i postmoderne, komparacija sa istim kretanjima u europskoj i svjetskoj umjetnosti. Dobivanje uvida u kompleksnost umjetničkih strujanja u hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj umjetnosti i u školovanje naših umjetnika u inozemstvu te različitim utjecajima koji se miješaju i tvore zanimljive stilske karakteristike u pojedinim opusima.


    Ishodi učenja

    (opće i specifične kompetencije):


    Usvajanja znanja neophodnih za pristup analizi umjetničkih pravaca 19. i 20. stoljeća u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Stjecanje temeljnog znanja za komparativnu analizu (otkrivanju razlika i utjecaja) na pojedina umjetnička djela.

    Vladanje likovnom analizom i svim karakteristikama umjetničkih pravaca 19. i 20. stoljeća u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.



    Sposobnost samostalne analize suvremenog umjetničkog djela koristeći formalne i psihičke likovne elemente likovnog jezika.


    Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):


    Tradicionalisti i modernisti. Plenerizam. Simbolizam i sececija. Realizam u slikarstvu. Povijesno slikarstvo, kiparstvo. Historicizam i neostilovi u arhitekturi. Umjetnički obrt i industrijska proizvodnja. Pojava avangardnih pravaca i prikloni eksperimentu u prvom i drugom desetljeću. Umjetnost u Hrvatskoj (1918-1930): dadaistička i futuristička previranja - Zenit. Proljetni salon. Sezanizam (postkubizam, ekspresionizam, neoklasicizam). Tridesete godine. Umjetnost u Hrvatskoj (1930-1940). Krug “čiste umjetnosti” (intimizam, poetski realizam, koloristički realizam - Grupa trojice), krug angažirane umjetnosti (nadrealizam, socijalna umjetnost - Grupa Zemlja). Umjetnost u drugom svjetskom ratu na teritoriju NDH. Umjetnost nakon drugog svjetskog rata. Umjetnost u Hrvatskoj 50-ih godina. Socijalisticčki realizam. Figurativno slikarstvo nakon drugog svjetskog rata. Grupa Exat 51 i pojava geometrijske apstrakcije. Šezdesete godine: Umjetnost u Hrvatskoj 60-ih godina. Fantastika i novi oblici nadrealizma 60-ih godina. Naivna ili izvorna umjetnost. Pojava lirske apstrakcije i informela. Grupa Gorgona. Zagrebačke Nove tendencije. Sedamdesete godine: Umjetnost u Hrvatskoj 70-ih godina. Konceptualna umjetnost. Alternativne umjetničke grupe. Grupa šestorice autora. Grupa Biafra. Pojava Nove figuracije. Osamdesete i devedesete godine: Umjetnost u Hrvatskoj i BiH. 80-ih i 90-ih godina. Postmoderna i zagrebačka Nova slika. Retroavangarda. Umjetnost na prijelomu stoljeća: Neokonceptualna umjetnost. Neomoderna. Interaktivna umjetnost novih medija.


    Način izvođenja nastave

    (označiti masnim tiskom)

    Predavanja

    Vježbe

    Seminari

    Samostalni zadaci


    konzultacije

    Mentorski rad

    Terenska nastava

    Ostalo

    Studentske obveze

    • pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

    • napisati seminarski rad i izložiti ga

    • pisati test

    • usmeni ispit

    Praćenje i ocjenjivanje studenta

    (označiti masnim tiskom)

    Pohađanje nastave

    Aktivnosti u nastavi

    Seminarski rad

    Praktični rad

    Usmeni ispit

    Pismeni ispit


    Kontinuirana provjera znanja

    Esej

    Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

    OBVEZE STUDENTA

    SATI (PROCJENA)

    UDIO U ECTS-u

    UDIO U OCJENI

    Pohađanje u nastavi

    45

    1,5

    Max 10%

    Seminarski rad (pismeni i usmeni)

    30

    1

    Max 20%

    Završni ispit pismeni

    30

    1

    Min 40%

    Završni ispit (usmeni)

    15

    0,5

    Min. 30%

    Dodatna pojašnjenja:

    Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su dužni prije njega (tijekom nastave) doseći 10% pri pohađanju nastave za seminarske radove (pismeno i usmeno) 20% od ukupne ocjene, te završni ispit koji se sastoji od pismenog (40 %) i usmenog dijela (30%) ukupne ocjene. U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završnog ispita, angažiranosti tijekom nastave i ocjena seminarskog rada.

    Seminarski rad ocjenjuje se ovako kao na tablici:

    Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

    0% = Ne dolazi na nastavu.

    2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

    4% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.

    6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

    8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

    10% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.


    Pisanje seminarskog rada:

    0% = Rad nije napisan.

    2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

    4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

    6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

    8% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

    10% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.
    Izlaganje seminarskoga rada

    0% = Rad nije usmeno prezentiran.

    2% = Rad je pročitan.

    4% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

    6% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

    8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

    10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

    Pismeni usmenog ispita se ocjenjuju na sljedeći način kao na tablici:
    manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 8 %ocjene

    od 61% do 70% = do 16% ocjene

    od 71% do 80% = do 24% ocjene

    od 81% do 90% = do 30% ocjene

    od 91% do 100% = do 40% ocjene


    Završni ispit (usmeni) ocjenjuje se na sljedeći način

    manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 6% ocjene

    od 61% do 70% = do 12% ocjene

    od 71% do 80% = do 18% ocjene

    od 81% do 90% = do 424% ocjene

    od 91% do 100% = do 30% ocjene

    Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

    A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

    B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

    C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

    E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)



    Obvezna literatura:


    Grgo Gamulin, Hrvatsko slikarstvo 19. stoljeća, Naprijed Zagreb, 1995., (odabrana poglavlja: str.11-86, 139-153, 163-230, 231-264, 289-381)

    G. Gamulin, Hrvatsko slikarstvo na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, Naprijed, Zagreb, 1995, ( odabrana poglavlja str. 5-215. 245-325)

    G. Gamulin, Hrvatsko slikarstvo 20. stoljeća 1, Naprijed, Zagreb, 1987., ( odabrana poglavlja str. 65-270.; 372-488)

    G. Gamulin, Hrvatsko slikarstvo 20. stoljeća 2, Naprijed, Zagreb, 1988., (odabrana poglavlja str. 5-121, 320-376, 445-576);

    G. Gamulin, Hrvatsko kiparstvo 19. i 20. stoljeća, Naprijed, Zagreb, 1999., str. 43- 187; 200-208; 310-430.)



    Dopunska literatura:

    Kruno Prijatelj, Slikarstvo u Dalmaciji 1784-1884, Književni krug, Split, 1989.

    Inovacije u hrvatskoj umjetnosti 70-ih godina, (katalog izložbe), GSU, Zagreb 1982.

    Azra Begić, Umjetnost Bosne i Hercegovine 1920.-1945., Umjetnička galerija BiH, Sarajevo, 1984.

    Ljubo Babić, Umjetnost kod Hrvata u 19. stoljeću, Zagreb, 1940.

    Miško Šuvaković – Pojmovnik moderne i postmoderne likovne

    umetnosti i teorije posle 1950., SANU, Beograd-Novi Sad, 1999.

    T. Premerl, Hrvatska moderna arhitektura između dva rata, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1990. (odabrana poglavlja)

    Darja Radović Mahečić, Moderna arhitektura u Hrvatskoj, IPU, Školska knjiga, Zagreb 2007. (odabrana poglavlja Historicizam u Hrvatskoj, (katalog izložbe) MUO, Zagreb, 2000.

    KOVAČ, Nikola, Slikarstvo u Bosni i Hercegovini od 1945.-1990., Akademija nauke i umjetnosti, Sarajevo, 2003.

    BEGIĆ, Azra, Neorealističke tendencije dvadesetih godina, Collegium artisticum, Sarajevo, 2003.

    REBERSKI, Ivanka, Gabrijel Jurkić: od realizma do secesije, od simbolizma do impresije, Školska knjiga, Zagreb, 2008.

    Jean-Ivanović, Robert, Retrospektivna izložba, Gliptoteka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb travanj - svibanj, 1999.  Ljubica Mladenović objavila 1982. u kultnoj ediciji Kulturno nasljeđe BiH: Građansko slikarstvo u Bosni i Hercegovini u 19. vijeku.)

    Secesija u Hrvatskoj, (katalog izložbe) MUO, Zagreb, 2004.

    Ivanka Reberski, Realizmi dvadesetih godina, Zagreb, 1997.

    Z. Rus, Apstraktna umjetnost u Hrvatskoj 1, Logos, Split, 1985.

    J. Denegri, Apstraktna umjetnost u Hrvatskoj 2, Logos, Split, 1985.

    V. Maleković, Hrvatska izvorna umjetnost, GZH, Zagreb, 1973.

    J. Denegri, Umjetnost konstruktivnog pristupa, Exat 51 i Nove tendencije, Horetzky, Zagreb, 2000.

    Enciklopedija hrvatske umjetnosti 1-2, HLZ, Zagreb, 1995/6.;

    Enciklopedija likovnih umjetnosti 1-4, Leksikografski zavod FNRJ, Zagreb 1965.

    V. Srhoj, Grupa Biafra 1970. – 1978., Art studio Azinović, Zagreb, 2001.

    V. Srhoj, Strategija citata u umjetnosti osamdesetih i devedesetih godina, Galerija umjetnina NMZ. Zadar, 1999.

    Zenit i avangarda 20-ih godina, Beograd, 1983.



    Dževad Hozo, Svjetlost, Sarajevo, 1982.

    DEPIERRIS, Jean-Louis, Ivica Šiško, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1988.



    Dodatne informacije o kolegiju

    Pohađanje nastave

    Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.

    Pismeni radovi

    Seminarski rad treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

    Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i diplomskoga rada.
    Nap. Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja.

    PRILOG: Kalendar nastave



    Broj nastavne

    jedinice

    TEME I LITERATURA


    I.

    Naslov: Hrvatski narodni preporod. Bidermajer u Hrvatskoj, uvod u umjetnost BiH 19. i 20. stoljeća

    Kratki opis: Pojava fotografije, slikarstvo, kiparstvo, arhitektura.

    Literatura: . Literatura: Grgo Gamulin, Hrvatsko slikarstvo 19. stoljeća, Naprijed Zagreb, 1995., G. Gamulin, Hrvatsko slikarstvo na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, Naprijed, Zagreb, 1995. G. Gamulin, Hrvatsko slikarstvo 20. stoljeća 1 i 2, Naprijed, Zagreb, 1988.posle 1950., SANU, Beograd-Novi Sad, 1999. ; Enciklopedija hrvatske umjetnosti 1-2, HLZ, Zagreb, 1995/6.; Enciklopedija likovnih umjetnosti 1-4, Leksikografski zavod FNRJ, Zagreb 1965. Upoznavanje studenata sa društveno-povijesnim aspektima razvoja povijesti umjetnosti u BiH 19. i 20. Stoljeća.

    II.

    Naslov: Sukob generacija u hrvatskoj umjetnosti: tradicionalisti i modernisti. Plenerizam. Simbolizam i secesija. Realizam u slikarstvu. Povijesno slikarstvo i kiparstvo. Historicizam i eklektika u Bosni i Hercegovini u periodu austrougarske uprave i utjecaji evropskih likovnih centara.

    Kratki opis: Rađanje hrvatske moderne umjetnosti. Sukobi tradicionalista i modernista. Čitav austrougarski period može se podijeliti u dvije faze: na stranu scenu likovnih umjetnika i drugu fazu preuzimaju domaći umjetnici 1907. godina, kada stupaju bosanski umjetnici Gabrijel Jurkić, Pero Popović, Branko Radulović i Tudor Švrakić

    Literatura: Grgo Gamulin, Hrvatsko slikarstvo 19. stoljeća, Naprijed Zagreb, 1995., G. Gamulin, Hrvatsko slikarstvo na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, Naprijed, Zagreb, 1995. G. Gamulin, Hrvatsko slikarstvo 20. stoljeća 1 i 2, Naprijed, Zagreb, 1988.

    III.

    Naslov: Neostilovi i historicizam u arhitekturi. Umjetnički obrt i industrijska proizvodnja. Pojava avangardnih pravaca i prikloni eksperimentu u prvom i drugom desetljeću. Pojava domaće umjetnosti na bh. sceni, Jurkićeva izložba 1911. i izložba četvorke 1917. (sibmolizam, secesija akademizam, plenerizam)

    Kratki opis: Povijesni i umjetnički kontekst. Izložba koju organizira Zemaljska vlada neki od najboljih: Branko Radulović, Pero Popović,Lazar Drljača, nije bilo ni Špire Bocarića, Lekse Tomaševića, Lujze Kuzmić, Adele Berove,Milenka Atanackovića. S druge strane, ni sami sudionici s izuzetkom Bijelića, Jurkića te Švralića, Mijića a donekle i Tiješića nisu nastupali s reprezentativnijim djelima.

    Literatura: Historicizam u Hrvatskoj, MUO, Zagreb, 2000.; T. Premerl, Hrvatska moderna arhitektura između dva rata, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1990. G. Gamulin, Hrvatsko slikarstvo 20. stoljeća, Naprijed, Zagreb, 1988. Azra Begić, Umjetnost Bosne i Hercegovine 1920.-1945:  Umjetnička galerija BiH, Sarajevo, 1984.Ljubica Mladenović objavila 1982. u kultnoj ediciji Kulturno nasljeđe BiH: Građansko slikarstvo u Bosni i Hercegovini u 19. veku.)Umjetnost BiH u XX st.Umjetnost BIH 1894 - 1923 BEGIĆ, Azra, Neorealističke tendencije dvadesetih godina, Collegium artisticum, Sarajevo, 2003. -

    IV.

    Naslov: Dadaistička i futuristička previranja - Zenit. Proljetni salon. Sezanizam (postkubizam, ekspresionizam, neoklasicizam). Bh. scena (plenerizam, impresionizam, utjecaj Art nouveaua i fovizma)

    Kratki opis: Povijesno umjetnički kontekst(i).

    Literatura: G. Gamulin, Hrvatsko slikarstvo 20. stoljeća, Naprijed, Zagreb, 1988., Zenit i avangarda 20-ih godina, Beograd, 1983. . Azra Begić, Umjetnost BiH u XX st.

    Umjetnost BIH 1894 - 1923



    V.

    Naslov: Umjetnost u Hrvatskoj (1930-1940). Krug “čiste umjetnosti” - intimizam, poetski realizam, koloristički realizam - Grupa trojice. Na sceni bh. kulture pojavljuje se prva skupina Krug i otvara se Collegium artisticum

    Kratki opis: Povijesno umjetnički kontekst. Umjetnici okupljenih oko skupine Krug i Collegium artisticum: Roman Petrović, Mica Todorović, Petar Mijić, Branko Šotra, Vojo Dimitrijević, Ismet Mujezinović i dr.

    Literatura: G. Gamulin, Hrvatsko slikarstvo 20. stoljeća 1, Naprijed, Zagreb, 1988. G. Gamulin, Hrvatsko slikarstvo 20. stoljeća 2, Naprijed, Zagreb, 1988. BEGIĆ, Azra, Neorealističke tendencije dvadesetih godina, Collegium artisticum, Sarajevo, 2003. -

    VI.

    Naslov: Krug angažirane umjetnosti (nadrealizam, socijalna umjetnost - Grupa Zemlja). Socijalni angažman bh. umjetnika

    Kratki opis: Povijesno umjetnički kontekst

    Literatura: G. Gamulin, Hrvatsko slikarstvo 20. stoljeća 1, Naprijed, Zagreb, 1988. G. Gamulin, Hrvatsko slikarstvo 20. stoljeća 2, Naprijed, Zagreb, 1988. V. Maleković, Hrvatska izvorna umjetnost, GZH, Zagreb, 1973. . BEGIĆ, Azra, Neorealističke tendencije dvadesetih godina, Collegium artisticum, Sarajevo, 2003. -

    VII.

    Naslov: Socijalistički realizam. Figurativno slikarstvo nakon II. svjetskog rata. Grupa Exat 51 i pojava geometrijske apstrakcije. Novi tokovi bosansko-hercegovačke umjetnosti od 1950-ih godine

    Kratki opis: Povijesno umjetnički kontekst. Novi tokovi umjetnosti u BiH od 1950-ih godina nadalje i prezentacija najvažnijih djela u kojima se očituju nove stilske tendencije: plošnost, dekorativnost i geometrizacija.

    Literatura: G. Gamulin, Hrvatsko slikarstvo 20. stoljeća 2, Naprijed, Zagreb, 1988. G. Gamulin, Hrvatsko slikarstvo 20. stoljeća 2, Naprijed, Zagreb, 1988. J. Denegri, Umjetnost konstruktivnog pristupa, Exat 51 i Nove tendencije, Horetzky, Zagreb, 2000. Z. Rus, Apstraktna umjetnost u Hrvatskoj 1, Logos, Split, 1985. - KOVAČ, Nikola, Slikarstvo u Bosni i Hercegovini od 1945.-1990., Akademija nauke i umjetnosti, Sarajevo, 2003.

    VIII.

    Naslov: Umjetnost u Hrvatskoj 60-ih godina. Fantastika i novi oblici nadrealizma 60-ih godina. Naivna ili izvorna umjetnost. Decentralizacija likovnog života i stvaralaštva u BiH direktnim utjecajem socijalističkog realizma.

    Kratki opis: Povijesno-umjetnički kontekst . Sarajevo je bio jedini likovni centar te se 60-ih, godina prošlog stoljeća događa decentralizacija likovnog života otvaranjem drugih centara (Mostar, Tuzla, Banja Luka).

    Literatura: G. Gamulin, Hrvatsko slikarstvo 20. stoljeća 2, Naprijed, Zagreb, 1988. G. Gamulin, Hrvatsko slikarstvo 20. stoljeća 2, Naprijed, Zagreb, 1988. V. Maleković, Hrvatska izvorna umjetnost, GZH, Zagreb, 1973. KOVAČ, Nikola, Slikarstvo u Bosni i Hercegovini od 1945.-1990., Akademija nauke i umjetnosti, Sarajevo, 2003.

    IX.

    Naslov: Pojava lirske apstrakcije i informela. Grupa Gorgona. Zagrebačke Nove tendencije. Umjetnost u BiH 60-ih godina

    Kratki opis: Povijesno umjetnički kontekst. U umjetnosti bh. 60-ih godina umjetnici su bojažljivo prolazili kroz plošnost, dekorativnost i geometričnost prema apstrakciji.

    Literatura: Inovacije u hrvatskoj umjetnosti 70-ih godina, (katalog izložbe), GSU, Zagreb 1982. KOVAČ, Nikola, Slikarstvo u Bosni i Hercegovini od 1945.-1990., Akademija nauke i umjetnosti, Sarajevo, 2003.

    X.

    Naslov: Umjetnost u Hrvatskoj 70-ih godina. Grupa Biafra. Pojava Nove figuracije. Likovna scena u BiH 70-ih godina

    Kratki opis: Povijesno umjetnički kontekst. Sedamdesetih godina javlja se likovni izraz koji se oslanja na kulturu i tradiciju stare Bosne kao što su grafike Dževada Hoze, Nadalje, u slikarstvu nastaje moderan jezik znakova i simbola baziran na Islamskoj ornamentalnoj tradiciji kod slikara kao što su Mehmed Zaimović Seid Hasanefendići Mersad Berber.

    Literatura: Inovacije u hrvatskoj umjetnosti 70-ih godina, (katalog izlozbe), GSU, Zagreb 1982. V. Srhoj, Grupa Biafra 1970. – 1978., Art studio Azinović, Zagreb, 2001. KOVAČ, Nikola, Slikarstvo u Bosni i Hercegovini od 1945.-1990., Akademija nauke i umjetnosti, Sarajevo, 2003.

    XI.

    Naslov: Konceptualna umjetnost. Alternativne umjetničke grupe. Grupa šestorice autora. Otvaranje ALU Sarajevo

    Kratki opis: Povijesno umjetnički kontekst, Na Sarajevskoj akademiji predavači su: Nada Pivac, Borislav Aleksić, Ljubomir Perčinlić, Zdenko Grgić i drugi.

    Literatura: Inovacije u hrvatskoj umjetnosti 70-ih godina, (katalog izložbe), GSU, Zagreb 1982. Nikola, Slikarstvo u Bosni i Hercegovini od 1945.-1990., Akademija nauke i umjetnosti, Sarajevo, 2003.

    XII.

    Naslov: Umjetnost u Hrvatskoj 80-ih i 90-ih godina. Postmoderna i zagrebačka Nova slika. Bh. umjetnost 80-ih i 90-ih

    Kratki opis: Povijesno umjetnički kontekst. Pojava nove generacije na čelu s Čerimagićem, Numankadićem, Skopljakom i dr. Mostarski likovni krug.

    Literatura: V. Srhoj, Strategija citata u umjetnosti osamdesetih i devedesetih godina, Galerija umjetnina NMZ. Zadar, 1999.; V. Srhoj, Retroavangarda, Galerija umjetnina NMZ, Zadar, 2002.

    XIII.

    Naslov: Nova plastička iskustva. Otvaranje Akademije likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu

    Kratki opis: Povijesno umjetnički kontekst. Otvaranje Akademije likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu; generacije diplomiranih umjetnika.

    Literatura: G. Gamulin, Hrvatsko kiparstvo 19. i 20. stoljeća, Naprijed, Zagreb, 1999.

    XIV.

    Naslov: Interaktivna umjetnost novih medija. (Film i video)

    Kratki opis: Povijesno umjetnički kontekst i najvažniji predstavnici.

    Literatura: Projekcije kompilacije filmova Hrvatskog filmskog saveza

    XV.

    Naslov: Završno predavanje

    Kratki opis: Rezime pređeno gradivo i komparacija sa sličnim europskim pojavama u umjetnosti.

    Literatura:


    Download 3.91 Mb.
    1   ...   20   21   22   23   24   25   26   27   ...   37




    Download 3.91 Mb.

    Bosh sahifa
    Aloqalar

        Bosh sahifa



    Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti

    Download 3.91 Mb.