Povijest fizike

dobiva niz razli

itih boja. Newton je, traže

i uzrok toj pojavi, na temelju mnogih pokusa zaklju

io da je bijela svjetlost sastavljena od niza boja koje je nazvao spektar. U XVIII. st. nije bilo mogu

e potvrditi koju teoriju svjetla treba prihvatiti. Međutim, kad je Thomas Young (1773. 1829.) oko 1800. otkrio interferenciju svjetlosti i valove svjetlosti usporedio s valovima zvuka i valovima vode, bila je valna teorija svjetlosti gotovo jednodušno prihva

ena.



Slika 0.1 Naslovna stranica Newtonovih Principa iz godine 1687., u kojima je prirodna filozofija – fizika prvi put sustavno postavljena
Grci su promatrali svijet kao cjelinu. Tako oni nisu nikada promatrali pojedini događaj ili proces izolirano od preostalog svemira. Pokusi u XVI. st. ponukali su u

enjake da usredoto

e svoju pozornost na konkretnu eksperimentalnu situaciju. Sve je više prevladavalo mišljenje da treba pažnju koncentrirati na mali broj okolnosti u izoliranoj situaciji. U takvom izoliranom sustavu ostajala su sa

uvana neka svojstva i veli

ine. Descartes je govorio o o

uvanju veli

ine gibanja, a Huygens je smatrao da je veli

ina mν², gdje je m masa a ν brzina tijela, konstantna u nekom zatvorenom sustavu. Leibniz je nazivao tu veli

inu živa sila.